Podgorica, (MINA) – Grupa od 65 nevladinih organizacija (NVO), građanskih aktivista i pojedinaca zatražila je smjenu ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića zbog izjave kojom se dovodi u pitanje status Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kao lokaliteta uvrštenog na listu UNESCO-a.

Radunović je u četvrtak rekao da Crna Gora treba da razmisli ima li više štete ili koristi od činjenice da je Kotor na listi UNESCO-a, dodajući da bi se mogao organizovati referendum za građane Boke o tom pitanju.

Grupa je u reagovanju navela da je povod za takvu izjavu Radunovića zaključak sa posljednjeg zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanog u Parizu u julu ove godine, na kojem se raspravljalo i o stanju očuvanosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. 

„Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti“, kaže se u reagovanju.

Navodi se da se u usvojenim odlukama Komiteta od Crne Gore izričito zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i befer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. 

„Zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara naredne godine“, dodaje se u reagovanju.

Grupa NVO, aktivistva i pojedinaca je istakla da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i svjetska baština - baština čitavog čovječanstva. 

Oni su naglasili da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na listi UNESCO-a, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu. 

U reagovanju se navodi da je očuvanje i zaštita prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koje je prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti.

„Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatramo izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom“, kaže se u reagovanju.

Ističe se da status svjetske baštine UNESCO-a nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj. 

Dodaje se da taj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. 

Iz grupe NVO, aktivista i pojedinaca su istakli da postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora.

„Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti“, kaže se u reagovanju. 

Navodi se da je, umjesto stvaranja konflikta između razvoja i UNESCO-a, potrebna odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza.

Dodaje se da argumentacija Radunovića svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. 

Upozorava se da bi odustajanje od statusa UNESCO-ve svjetske baštine značilo prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte. 

„To je i direktni poziv na kršenje Ustava Crne Gore čiji član 9 propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom“, dodaje se u reagovanju.

Navodi se da se turizam u Crnoj Gori temelji na prirodnim i kulturnim resursima i da bi gubitak UNESCO statusa, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. 

Ističe se da prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali da dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima.

„Gubitak statusa svjetske baštine donio bi i globalno štetnu reputaciju Crnoj Gori“, navodi se u reagovanju. 

Kako se dodaje, područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao države koja teži članstvu u Evropskoj uniji (EU) i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva.

„Zbog svega navedenog tražimo smjenu ministra Slavena Radunovića, jer smatramo da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor ali i javni interes građana Crne Gore“, kaže se u reagovanju.

Grupa NVO, aktivista i pojedinaca pozvala je Vladu da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu.

„Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorijkog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti“, kaže se u reagovanju.

Poručuje se da je krajnje vrijeme da nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj, jer je ta logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori. 

„Pravi razvoj ne ogleda se u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima“, navodi se u reagovanju.

Kako se dodaje, mnogi djelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja.

Navodi se da od struke i međunarodne zajednice jasno dolaze poruke da se uništava i izuzetna univerzalna vrijednost područja Kotora. 

„Krajni je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima Crne Gore i cijelom čovječanstvu“, poručuje se u reagovanju.

Potpisnice reagovanja su EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Društvo prijatelja bokeške baštine, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Biciklo.me, Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA, Crnogorsko društvo ekologa.

Među potpisnicima su i NVO EnvPro, Fidelity Consulting, KANA, KotorArt, Parkovi Dinarida, MogUL, Centar za ženska prava, građanske aktivistkinje Jovana Marović i Dina Bajramspahić, univerzitetski profesor Marko Begović.

Potpisnici reagovanja su i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, Centar za demokratsku tranziciju, NVU Optimisti, NVO Kod, filmski reditelj Mladen Ivanović, građanski aktivisti 
Aleksandar Dragićević, Milena Bešić i Nataša Kovačević, harfistkinja Milica Kankaraš Berber.

Reagovanje potpisuju i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore Nikoleta Đukanović, Milana Andrić, savjetnica u Prirodnjačkom muzeju Snežana Vuksanović, NVU Tempirate Media Team, savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine Gordana Kasom.

Među potpisnicima su sociolog Balša Lubarda, NVO Prima, biolog Branka Knežević, Udruženje pravnika, STEGA, Igmanska inicijativa, Vasko Raičević i Ethem Mandić sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), građanska aktivistkinja Nataša Nikolić, novinarka Tanja Pavićević.

Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka, biolozi Ilinka Ćetković i Jelena Brnović, filološkinja Sanja Orlandić, NVO Juventas, Asocijacija turističkih vodiča, profesor Miodrag Grbić, takođe su potpisnici reagovanja.

Potpisnici su i Stefan Todorović, Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman, Boban Batrićević i Milutin Mijović sa FCJK, Crnogorski PEN centar, Zlatko Vujovic iz Centra za monitoring i istrazivanje, Asocijacija Spektra, UL Info, Evropski Dom Tivat, NVO Ipso Facto.

Regovanje potpisuju i muzejska savjetnica Suzana Malidžan, klinički embriolog Andrijana Marković, NVO Demokratske evropske inicijativa i građanska aktivistkinja Radmila Bajagić.