Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Velièina crnogorskog javnog duga i meðusobnih potraživanja države i paradržavnih institucija govori u prilog postojanju paralelnog budžeta Crne Gore, ocijenila je danas koordinator Odbora za finansijski sistem nevladine organizacije Grupa za promjene (GZP) Mila Kasalica. »U Crnoj Gori postoje velike moguænosti voðenja paralelnih budžeta i malverzacija«, kazala je Kasalica konferenciji za novinare. Ona je napomenula da su informacije o crnogorskom budžetskom deficitu veoma oskudne, tako da se iz završnog raèuna za prošlu godinu to ne može izvesti, ali da podaci o visini javnog duga i meðusobnih potraživanja institucija to potvrðuju. Kasalica je podsjetila da osim republièkog Budžeta, postoji i deficit javne potrošnje, koji osim budžetskog, ukljuèuje i višak rashoda nad prihodima paradržavnih institucija, državnih fondova i privrede. »Deficit trenutno iznosi preko 40 miliona EUR, a taj podatak je samo projekcija ljudi koji pokušavaju da profesionalnim suèeljavanjem zvaniènih informacija zakljuèe da Crna Gora definitivno vodi jedan Budžet koji mora da prezentuje Meðunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci prilikom dobijanja kredita«, rekla je Kasalica. Ona je skeptièna u odnosu na podatke o budžetskom deficitu, s obzirom da u njemu nijesu prikazana ni dugovanja prema zaposlenima kojima se zarade isplaæuju iz Budžeta. Kasalica je podsjetila da je prošlogodišnji deficit, prema dokumentu Centralne banke Crne Gore, prije strane pomoæi iznosio 63, a nakon nje 39 miliona EUR. Ove godine projektovano je 73 miliona EUR deficita. »Budžet Crne Gore svojim zaposlenima na osnovu poreza i doprinosa duguje kumulativno preko 100 miliona EUR za posljednje dvije godine. Ta stavka nije unijeta u zaršne raèune Budžeta za prošlu i pretprošlu godinu«, kazala je Kasalica. Kako je podsjetila, doprinosi na zarade isplaæuju se samo zaposlenima koji su odluèili da odu u penziju. »Podaci o dugu za doprinos opteretili bi deficit Budžeta, pa se može postaviti pitanje koliko su nam dostupni pravi podaci«, smatra Kasalica. Za Kasalicu nijesu održive ni tvrdnje kojima se u Crnoj Gori brani uvoðenje eura, a odnose se ocjene da je ta valuta donijela fiskalnu disciplinu, privukla strane direktne investicije i omoguæila rast bankarskog sektora. Rebalans ovogodišnjem Budžeta, tvrdi ona, ne može se oslanjati na prihod od prodaje kotorskog Jugopetrola grèkom Helenik Petroleumu /Hellenic Petroleum/ jer je taj prihod uknjižen prošle godine. »Budžet je rebalansiran novcem od poreskih obveznika«, kazala je Kasalica. Ona tvrdi da euro nije privukao strane direktne investicije, na osnovu analize strukture pozitivnog salda na podraèunu kapitalnih i finansijskih transakcija u platnom bilansu. Pozitivan saldo na tom podraèunu je 2001. godine iznosio 10,7 miliona USD, dok je prošle uveæan na 121,1 milion. »Meðutim, struktura pozitivnog salda pokazuje da se prihodi uglavnom odnose na prodaju Jugopetrola, hotela i prihoda banaka na osnovu investicionih kredita koja su preduzeæa u Crnoj Gori i banke svojim kvalitetom zaradili nezavisno od toga koja je valuta u pitanju«, ocijenila je Kasalica. Euro je, rekla ona, donio razvoj bankarskom sektoru Crne Gore, ali samo ako se posmatra poveæanje cenzusa na pet miliona EUR. »Zvanièni podaci govore da su godišnje kamatne stope 2001. godine iznosile 35 do 40 odsto, prošle 30 do 35, a ove 20 do 30 odsto. To su visoke kamatne stope i ne definišu ekonomski rast Crne Gore na dugi rok«, pojasnila je Kasalica. Rast depozita banaka, koji prema posljednjim podacima iznose rekordnih 224 miliona EUR, Kasalica nije ocijenila relevantnim pokazateljem vraæanja povjerenja u bankarski sektor, s obzirom da je oko 70 odsto kratkoroènih. »To su uglavnom kratkoroèni depoziti i nijesu znak poveæanja povjerenja u banke, veæ èinjenice da graðani koriste potrošaèke kredite za koje je uslov deponovanje odreðenog iznosa novca«, objasnila je ona. Analizirajuæi završni raèun Centralne banke Crne Gore (CBCG) Kasalica je ocijenila da je dvogodišnje poslovanje te institucije nezadovoljavajuæe. Prema njenoj ocjeni, Centralna banka je prošle godine nezakonito odobrila 881 hiljada EUR kredita Vladi, koje je, na insistiranje MMF-a morala da isknjiži iz bilansa i evidentira kao potraživanje od poslovnih banaka. Savjet Centralne banke koji treba da ima sedam èlanova, kako je kazala, radi kao »uži kabinet« a dva upražnjena mjesta veæ duže nijesu popunjena. (kraj) dmc/kmh