Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Trenutni nivo razvijenosti elektronskih servisa državne uprave u Crnoj Gori je 45 odsto i znatno je ispod nivoa zemalja Evropske unije, ali je blizu ili ispred država okruženja, pokazuju preeliminarni podaci Instituta za strateške studije i prognoze (ISSP). Prosjeèan nivo razvijenosti u zemljama EU iznosi 76 odsto, dok je u Sloveniji 96 odsto. Od zemalja regiona u Hrvatskoj je nivo razvijenosti elektronski servisa državne uprave 50,6 odsto, Makedoniji 50 odsto, a Srbiji 43 odsto. Istraživanje o nivou razvijenosti elektronskih servisa državne uprave u Crnoj Gori uradio je ISSP, u okviru regionalnog projekta Ist-Ist programa Instituta za otvoreno društvo. Istraživanje podrazumijeva analizu ukupno 20 pokazatelja gdje se oni dijele u dvije grupe za graðane i biznis. U servise za graðane istraživano je ukupno 12 pokazatelja, a to su prijava godišnjeg prihoda na dohodak graðana, traženje zaposlenja, naknade socijalne zaštite, lièni dokumenti, registracija vozila, graðevinske dozvole, prijave policiji, javne biblioteke, izvodi iz matiènih knjiga, upisi na visoko obrazovanje, prijava promjene prebivališta i usluge u zdravstvu. U servise za biznis ubrojani su socijalni dodaci za zaposlene, porez na dobit preduzeæa i dodatu vrijednost, registrovanje novih firmi, dostavljanje statistièkih podataka, carinske deklaracije, dozvole koje se odnose na životnu sredinu i javne nabavke. Analitièar ISSP-a Milica Dakoviæ rekla je da iako Crna Gora po pitanju nivoa sofistifikacije e-uprave kasni u odnosu na trenutni nivo u zemljama EU to ne znaèi da se za kratko vrijeme ne može dostiæi zavidan nivo razvoja tih servisa. “Najavljeni i buduæi projekti u okviru e-vlade u Crnoj Gori ohrabruju naša oèekivanja I smatramo da æe pozitivno uticati na kretanje predstavljenih indikatora pa se zbog toga oèekuje njihov porast u buduæem periodu”, ocijenila je danas Dakoviæ na predstavljanju rezultata. Prema podacima ISSP-a, trenutni prosjeèan nivo razvijesnosti elekstronskih servisa državne uprave za graðane iznosi 40,3 odsto, dok je za biznis 52 odsto. Dakoviæ je objasnila da je trend isti i u zemljama EU što znaèi da za biznis u odnosu na graðane postoji veæa online ponuda informacija, formulara, obrazaca. U okviru grupacije e-servisa za graðane najveæu ocjenu nivoa sofistikacije imaju pokazatelji koji se odnose na traženje zaposlenja i upisa na visoko obrazovanje 75 odsto, dok najnižu ima indikator koji se podnose na online usluge u oblasti zdravstva, registracije vozila i graðevinske dozvole. U okviru grupacije za biznis najveæu ocjenu trenutno ima indikator za carinske deklaracije, a najmanje dozvole koje se odnose na životnu sredinu. Prema rijeèima Dakoviæ, za poveæanje nivoa razvijenosti neophodna je politièka volja i odluènost kao i podsticaj razvoja informacione pismenosti. “Jeftin i brz pristup Internetu još jedan je faktor koji otvara moguænosti za ubrzan razvoj i upotrebu elektronskih servisa državne uprave za graðane i preduzeæa”, navela je Dakoviæ. Istraživaè ISSP-a Mirza Muleškoviæ kazao je da istraživanje podrazumijeva analizu postojeæih veb sajtova državne uprave, kao i analizu sadržaja koji oni nude. On je dodao da su istraživana ukupno 24 veb sajta državnih organa i lokalne samouprave, a izmeðu ostalih Poreske uprave, Zavoda za zapošljavanje, kao i više ministarstava. Sekretar Sekretarijata za razvoj Crne Gore Dušan Simonoviæ saopštio je da istarživanje na najbolji naèin korespondira sa ukupnim vizijama i težnjama Crne Gora na puta ka razvijenom i modernom društvu, koje æe u svim svojim segmentima koristiti i uvažiti dostignuæa savremenih tehnologija. Prema njegovim rijeèima, opredjeljenje Vlade je da Crna Gora bude moderna i razvijena zemlja u kojoj æe informacione tehnologije imati široku primjenu. “Istraživanje je obuhvatilo servise za biznis i graðane što je veoma znaèajno jer se na taj naèin stièe jasna slika o svim relevantim parametrima koje treba ili unaprijediti ili u pojedinim segmentima mijenjati”, naveo je Simonoviæ. On je kazao da Vlada priprema zakon o elektronskim komunikacijama koji treba da bude usaglašen sa relevantnim direktivama EU. (kraj) nus/kmh