• petak, 25 jul 2025

Ivanoviæ: Godišnji trošak veæi od 45 miliona EUR

Ivanoviæ: Godišnji trošak veæi od 45 miliona EUR
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poveæanje carinskih stopa koštalo bi Crnu Goru i više od 45 miliona EUR godišnje, jer bi izazvalo promjene u procedurama i tokovima robe koji nijesu vidljivi na prvi pogled, ocijenio je danas direktor Centra za preduzetništvo Petar Ivanoviæ. Zamjenik šefa misije Evropske Unije (EU) u Beogradu Jan Vilijem Blankert ocijenio je za Vijesti da analiza direktora Centra za evropska politièka istraživanja Danijela Grosa, prema kojoj bi usklaðivanje Crnu Goru koštalo 45 miliona EUR godišnje, nije taèna, jer ne ukljuèuje crnogorske kvantitativne restrikcija na uvoz i dugoroèan efekat ukljuèivanja u EU. On je rekao da poveæanje carina ne bi predstavljalo trošak za crnogorsku ekonomiju i da cijene ne bi porasle. “Blankert je politièar i može da izjavi šta hoæe, dok je Gros ozbiljan ekonomista”, kazao je Ivanoviæ agenciji Mina-business. On je rekao da, u sluèaju da poveæanje carina utièe pozitivno na ekonomiju, sve zemlje svijeta ne bi težile njihovom smanjenju. Blankert je ocijenio da poveæanje carina ne bi izazvalo rast cijena robe u Crnoj Gori, veæ samo smanjenje marže trgovaca. Ivanoviæ je na ovu tvrdnju odgovorio pitanjem da li graðani Crne Gore vjeruju u to. On smatra da je utemeljena primjedba da Crna Gora ima vancarinske barijere, u obliku kvota i registracije, ali da one ne bi bile eliminisane poveæanjem carinskih stopa. “Te barijere se mogu eliminisati samo ozbiljnijim pristupom u državnoj organizaciji koja može da pojednostavi procedure izmjenama propisa, a ne carinskih stopa. Poveæanje carina znaèi smanjenje stepena ekonomskih sloboda”, smatra Ivanoviæ. On je objasnio da poveæanje carina znaèi zaštitu crnogorskih i srpskih proizvoðaèa koji su manje produktivni i efikasni i koji te nedostatke mogu da kompenzuju zaštiæenim cijenama, jer bi strani proizvodi bili optereæeni visokim stopama. “Graðani Crne Gore birali bi izmeðu skupih, neefikasnih i nedovoljno produktivnih domaæih proizvoda i skupih stranih koji su mnogo efikasniji, ali optereæeni carinom. Posljedica toga biæe sporiji razvoj Crne Gore i Srbije, a ako je to cilj EU, na dobrom putu su da ga i ostvare”, kazao je Ivanoviæ. Prosjeèna carina u EU iznose oko šest odsto, koliko je predloženo da budu i harmonizovane stope Crne Gore i Srbije. “U prosjek možete da stavite sve proizvode koji su za Srbiju jako bitni i za Crnu Goru nebitni, i obrnuto, i onda sve to ispeglate na nivo prosjeène stope. Mora se posmatrati konkretan proizvod, jer æe Srbija uvijek željeti da visokim carinama zaštiti poljoprivredu i industriju, a Crna Gora nema potrebe za tim, dok na zajednièkom nivou bi to sve bilo fino upakovano”, objasnio je Ivanoviæ. On je rekao da statistièki prosjek nije relevantan za razvoj ekonomije. Ivanoviæ je podsjetio na primjer Estonije koja je imala nultu carinsku stopu, a veæ se nalazi u paketu za ulazak u EU, za razliku od Srbije i Crne Gore koje još nijesu potpisale ni Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji. “Onog momenta kada Crna Gora bude u poziciji kao Estonija, možemo da prièamo o evropskom prosjeku, ali je pitanje zašto se sada insistira na poveæanju carina kada to proizvodi kontraefekat za ekonomski razvoj. Da su carine tako djelotvorne na ekonomski razvoj, onda bi ih i Hong Kong, Luksemburg, Singapur i Estonija poveæali”, tvrdi Ivanoviæ. Blankert je ocijenio i da cijene u Srbiji nijesu više nego u Crnoj Gori uprkos veæim carinskim stopama, sa èime se Ivanoviæ nije složio. “Ne zaboravite da je pored cijene proizvoda veoma važna i kolièina. Vraæamo se na onaj èuveni sistem da imate jeftine proizvode, ali ih nema u prodavnici”, napomenuo je Ivanoviæ. Direktor novoosnovanog Centra za ekonomske i socijalne studije Predrag Drecun smatra da je snižavanje carina i uvoðenje ogranièenja bio pogrešan potez crnogorske vlasti. »To je stvorilo monopole, siva tržišta, a bilo je pogubno za našu proizvodnju, pogotovo poljoprivrednu. Imali smo jeftin uvoz da bi naša proizvodnja ostala nepotrošena«, tvrdi Drecun. On je ocijenio da Crna Gora nije bila spremna za smanjenje carinskih stopa, koje je uraðeno na principu »vidjela žaba da se konji kuju, pa i ona digla nogu«. »Sa ekonomijom Srbije trebalo je da poènemo usklaðivanje mnogo ranije, jer je za Crnu Goru tržište od sedam miliona ljudi veoma atraktivno«, smatra Drecun. On je kazao da bi Srbija trebalo da snizi carinske stope, a Crna Gora poveæa. Drecun tvrdi da poveæanje stopa neæe utcati na rast cijena robe, veæ smanjenje dobiti trgovaca. »Niskim carinama država gubi dio prihoda, a kroz visoku maržu trgovci ostvaruju veliku dobit koja se ne oporezuje, jer se kroz knjigovodstvo pumpaju troškovi i prikazuje mali profit«, kazao je Drecun. (kraj) dmc/kmh