Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Inspekcija rada je do jula izrekla 467 novèanih kazni od ukupno 104,81 hiljada EUR. Glavni inspektor rada, Angelina Meðedoviæ, rekla je da se broj izreèenih kazni znatno poveæava za vrijeme ljetnje turistièke sezone jer se obavi veliki broj inspekcijskih nadzora. Ona je dodala da je prioritetan zadatak Inspekcije rada suzbijanje sive ekonomije i obezbjeðivanje sigurnog radnog mjesta sa aspekta zaštite na radu. „Poseban akcenat Inspekcija rada stavlja na suzbijanju rada na crno tokom ljetnje turistièke sezone, kada se zvanièno poveæava broj subjekata nadzora, naroèito sa privremenim – sezonskim odobrenjima za rad na primorju i prepoznatim turistièkim destinacijama na sjeveru Crne Gore“, rekla je Meðedoviæ za Glasnik Privredne komore (PKCG). Ona je navela da se zato prije ljetnje turistièke sezone donosi plan aktivnosti pojaèanog inspekcijskog nadzora u šest primorskih opština i Kolašinu i Žabljaku. Prema njenim rijeèima, plan Inspekcije rada podrazumijeva da pored domicilnih inspektora, na primorju, budu angažovani i oni iz centralnog i sjevernog dijela države, zajedno sa rukovodiocima inspekcije rada za oblast radnih odnosa i zaštite na radu. „Tako æe na crnogorskom primorju tokom ove sezone biti konstantno oko 20 inspektora“, precizirala je Meðedoviæ i dodala da u Crnoj Gori ima nedovoljno inspektora rada, 26 za oblast radnih odnosa i devet za oblast zaštite na radu. Ona je objasnila da pojaèan inspekcijski nadzor, kako bi se realizovale predviðene aktivnosti, podrazumijeva i izmjenjeni režim radnog vremena, što znaèi, kako je dodala, da æe se inspekcijski nadzori obavljati u svakom dijelu dana i noæi, kada poslodavci obavljaju svoje djelatnosti. „Inspekcijski nadzor biæe fokusiran, prije svega na poslodavce koji u svojim objektima sezonskog karaktera angažuju veliki broj stranaca“, poruèila je Meðedoviæ. Ona je podsjetila da je tokom prošlogodišnje ljetnje turistièke sezone nakon aktivnosti inspektora rada, regulisano radno-pravi status za ukupno 1,2 hiljade osoba zateèenih u nezakonitom radu, od èega za 771 stranca, a za 428 crnogorskih državljanja regulisan je radni odnos na neodreðeno vrijeme. Inspekcija rada, kako je navela, zbog utvrðenih nepravilnosti, u skladu sa svojim ovlašæenjima, ukazuje, nareðuje i zabranjuje obavljenje djelatnosti peèaæenjem poslovnog prostora, opreme objekata. „Najèešæe se izrièu novèane kazne na licu mjesta prekršajnim nalogom 200 EUR za graðane i odgovornu osobu, 300 EUR preduzetniku i 500 poslodavcu u svojstvu preduzeæa“, rekla je Meðedoviæ i dodala da osim toga Inspekcija rada podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje, kao i kriviène prijave. Preventivni karakter Inspekcija rada ogleda se u davanju savjeta poslodavcima i zaposlenima o tome koji su to najdjelotvorniji instrumenti kada je u pitanju primjena zakonskih propisa i naèin ostvarivanja prava iz rada i na osnovu rada, kao i putem ukazivanja poslodavcima za otklanjanju utvrðenih nepravilnosti, kojih je u prošloj godini bilo 3,74 hiljade, a do jula ove 751. „Zabrane rada se izrièu ukoliko je ugroženo zdravlje i život zaposlenih zbog nesprovoðenja mjera zaštite na radu i kod grubog kršenja prisa zbog rada na crno. U prošloj godini izreèeno je 708 privremenih zabrana rada, a do jula ove 123“, saopštila je Meðedoviæ. U prošloj godini je izreæeno i 2,58 hiljada novèanih kazno od ukupno 430,92 hiljade EUR. Meðedoviæ je navela da u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektori rada imaju obavezu i ovlašæenja da obave uviðaje teških povreda na radu, kolektivnih nesreæa i onih smrtnim ishodom. „Tokom prošle godine inspektori za oblast zaštita na radu obavili su 30 uviðaja povodom nesreæa na radu od èega 24 teške povrede, pet sa smrtnim ishodom i jedna kolektivna nesreæa“, rekla je Meðedoviæ. Ona je navela da je nadzorom konstatovano da je najèešæi uzrok povreda na radu angažovanje osoba koje nijesu obuèene za poslove koje obavljaju, kod kojih nije obavljena prethodna provjera zdravstvane sposobnosti, dotrajalost sredstava rada i njihova upotreba bez prethodno pribavljenih struènih nalaza od ovlašæenih organizacija za poslove zaštite na radu o ispravnosi istih. „Najèešæe se nesreæe dešavaju zbog toga što poslodavac krši zakon i propise iz oblasti zaštite na radu, pri tom svjesno, iz želje za veæom zaradom ulaganjima ili zbog neupuæenosti u propise, što ga svakako ne opravdava“, kazala je Meðedoviæ. Ona je ocjenila da Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir u oblastima radnog zakonodavstva i inspekcijskog nadzora, ali to ne znaèi, kako je dodala, da se dalje neæe poboljšavati odreðena zakonska rješenja. „Dakle, imamo dobar zakonodavni okvir što ne znaèi da se i dalje neæe poboljšavati odreðena zakonska rješenja koja su postignuta kao rezultat koncenzusa na tripartitnoj osnovi, obzirom na to da su svi zakonski projekti usaglašavani na radnim grupama sastavljenim od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavca“, navela je Meðedoviæ. (kraj) dmv/bvm