Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kulturnu baštinu u uslovima restriktivnog budžet teško je saèuvati, kultura se mora posmatrati kao opšta briga, a u uslovima Crne Gore, ona ima izuzetan potencijal za razvoj u kontekstu razvoja turizma, ocijenio je ministar kulture Branislav Miæunoviæ. On je sinoæ, na tradicionalnim Božiænim raspravama na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), kazao da je problem je što se na ovim prostorima na kulturu, a nerijetko i na obrazovanje posmatra kao na trošak. Ovogodišnja tema Božiænih rasprave, kako je saopšteno iz UDG-a, bila je veza izmeðu kulture i razvoja - Da li je kultura trošak, ili predstavlja važan element razvoja jednog društva? «Današnja civilizacija nalazi se u fazi jednog evolutivnog prelaza sa industrijskog kapitalizma na takozvani kulturni kapitalizam. Drugim rijeèima, raða se nova kultura kapitalizma. To je prelaz sa važnosti posjedovanja materijalne stvari na važnost ideja”, naveo je profesor Veselin Vukotiæ u uvodnom izlaganju. On je istakao znaèaj kulture za razvoj društva kao izvora nove kreativnosti i ocijenio da je najvažniji proizvod kulture kapitalizma proizvodnja ljudskog iskustva, odnosno proizvodnja ljudskog doživljaja. "Pojedina mišljenja takozvanih #lijevih intelektualaca# da je slobodno tržište dovelo do krize je isto tako taèno kao da kažete da su biciklisti krivi za gužve u saobraæaju. Shvatite, tržište, a ni ovaj svijet, nijesu nikada bili regulisani kao danas", poruèio je Vukotiæ. “Nekada je naše ponašanje regulisano kroz deset zapovijesti, a danas kroz deset milijardi propisa”. On je dodao da je umjesto prašume drveæa sada tu prašuma birokratskih propisa. Porfesor Branko Baletiæ zakljuèio je da Crna Gora ima problem nedostatka znanja. “Bez obzira na krizu, budžeti za kulturu u zemljama EU se poveæavaju, zato što oni razumiju da je neophodna nova kreativnost da bi se riješili postojeæi problemi. Kultura je fundament svih odnosa u društvu, a u tranziciji je ostala na ‘nièijoj zemlji”, zakljuèio je Baletiæ, podsjeæajuæi da je kulturni identitet otac i majka svih identiteta. Dušan Janjiæ iz Foruma za etnièke odnose i Instituta društvenih nauka je istakao da ova kriza predstavlja taèku ubrzanja globalizacije i da je globalizam donio širenje kulturnih vrijednosti, a da u isto vrijeme nameæe potrebu zaštite sopstvenog, nacionalnog. “Meðutim, kultura se ne može braniti zatvorenošæu, potrebno je naæi mjeru”, rekao je Janjiæ. Prema njegovim rijeèima, prošlu godinu su obilježila dva važna trenda. Prvi, demokratski režimi (u Grèkoj, Italiji) su “pali pred tržištem”, dok su se autoritarni održali (Rusija). “Suština je u donošenju odluka – odluke se lakše donose u autoritarnom sistemu. Isto je u umjetnosti – ko brže donosi odluke, taj je uspješniji”, kazao je Janjiæ. On je dodao da drugi trend ukazuje na poveæana ulaganja u umjetnièka djela u prošloj godini. “Samo u Srbiji, kupovina umjetnièkih djela je porasla 35 odsto, što potvrðuje da u uslovima krize, umjetnièka djela postaju važnija od akcijskog papira. U uslovima krize, ljudi se vraæaju kulturi iz dva razloga: da bi podstakli novo stvaranje, i da bi saèuvali ono što je stvoreno”, zakljuèio je Janjiæ. Vlasnik softverske kompanije ComTrade, Veselin Jevrosimoviæ, stavio je akcenat na znaèaj informacione ekonomije kao novog termina za informatiku koja sve više postaje infrastrukturalna djelatnost, a ne privredna grana. Najavljujuæi novu Fabriku znanja koja æe i ove godine biti organizovana u Crnoj Gori u saradnji sa Univerzitetom Donja Gorica, Jevrosimoviæ je najavio ukljuèivanje jedne amerièke kompanije koja zapošljava 4,5 miliona softverskih inženjera godišnje i da æe mladi ljudi iz Crne Gore imati moguænost da se registruju u njihovoj bazi. (kraj) bvm