Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorskim bankarskim sektorom upravljaju filijale banaka evropskih metropola, što se može nazvati kolonijalnim bankarstvom, koje dovodi u pitanje nezavisnost zemlje i prijeti dužnièkim ropstvom i opštom propašæu, ocijenjeno je iz Pravedne Crne Gore. Èlan Pravedne Crne Gore, Stevo Vuèiniæ, kazao je da se kolonijalnom bankarskom politikom upropaštavaju graðani, a privreda dovodi do bankrota. Prirodna posljedica takve politike je, kako tvrdi, prodaja založenih nekretnina, na koje su stavljene hipoteke. „Pod hipotekama su naše najvrednije prirodne i stvorene vrijednosti, a založene su za kredite koji se, dijelom, ne mogu otplaæivati. Prodajom æe te vrijednosti postati vlasništvo stranaca, tako da æemo ubrzo hodati svojom zemljom preko tuðe teritorije“, poruèio je Vuèiniæ u autorskom tekstu na Fejsbuk /Facebook/ stranici Pravedne Crne Gore. On je naveo da banke u vlasništvu stranih graðana i preduzeæa zasnivaju djelatnost na previsokoj bankarskoj kamati i dobiti, zbog èega je Crna Gora postala “raj za njihovo bogaæenje”. “Takva politika, njihovog bogaæenja, a našeg siromašenja, zasniva se na politièkom odnosu metropole prema nama kao najobiènijoj koloniji”, kazao je Vuèiniæ. On je, uporeðujuæi kamatne stope iz 2006, godine sa onima iz antièkog Rima ili Njemaèke 16. vijeka, kazao da su one višestruko poveæane. Kamatne stope u antièkom Rimu su, kako je precizirao Vuèiniæ, iznosile osam odsto godišnje, dok je voða protestantskog pokreta Martin Luter hrišæanskim smatrao samo one od pet odsto po godini. On je podsjetio i da su kratkoroène kamatne stope u Crnoj Gori 2006. godine iznosile od 23 odsto do 50 odsto, a one za dugoroène kredite od 25 odsto do 45 odsto. “U vlasništvu stranih banaka nalazi se veæina bankarskog kapitala. One su umjesto 20 odsto tržišta, kako je to uobièajeno u svijetu, zaposjele skoro cijelo i dovele nas u neokolonijalni status, nameæuæi nam politiku kolonijalne eksploatacije”, rekao je Vuèiniæ. On je podsjetio i da su bankarski depoziti crnogorskih graðana, preduzeæa i države 2006. godine iznosili 809,4 miliona EUR, a korišæeni su za kreditiranje sa “zelenaškom kamatom”. “Tim novcem se kreditira prezadužena crnogorska ekonomija i graðani i ostvaruje se dobit vrijedna stotine miliona EUR, koja se špekulativnim poslovima prenosi matiènim bankama u inostranstvu. Takvo bankarstvo je u službi propasti i siromašenja, jer se koristi protiv državnih interesa i razvoja, ali u interesu evropskih metropola u koje se naš novac izvozi”, saopštio je Vuèiniæ. On je naveo da u Crnoj Gori nema razvojnih ili specijalizovanih banaka koje bi razumnim kreditima podsticale razvoj ekonomije, male privrede i zemlje u cjelini. Suprotno tome, „novèani zavodi“ su, kako je kazao, utemeljeni na zelenašenju i zakonitom, ali nemoralnom, pljaèkanju osiromašene privrede i graðana. Vuèiniæ smatra i da Crna Gora, kao mala i siromašna država, ne može da se zasniva na špekulacijama i trgovini, nego na patriotizmu, jer je nijesu stvarali trgovci i špekulanti, veæ je utemeljena na destinama hiljada života njenih graðana. On je podsjetio i da je nedavno organizovana sveèanost povodom useljenja administracije Sosiete ženeral /Societe Generale/ banke Montenegro u novu upravnu zgradu, kojom su, kako je kazao, pokazali prestiž i neokolonijalne ambicije. »Ta najobiènija šljašteæa višespratna kubièna zgradurina, sagraðena kao betonski kostur od vertikalnih noseæih stubova i horizontalnog poda, podijeljena gipsanim panelima i obložena plavim staklom, oèito je ogledalo ambicija njene uprave«, ocijenio je Vuèiniæ. (kraj) nar/bvm