Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski zakon o ekstraprofitu ne može biti efikasan, jer odredbe nacrta predviðaju oporezivanje lica koja su »uhvaæena u kraði«, a ne detaljnu provjeru steèene imovine, ocijenio je danas èlan Savjeta Grupe za promjene (GZP), Božo Kovaè. »U susjednim državama ovaj zakon nije donio oèekivane rezultate. U Srbiji je planirana naplata oko jedne milijarde EUR, ali je prikupljeno samo oko 50 miliona, uglavnom od Kariæa. Blizak sam stavu da je nacrt napravljen tako da bude onemoguæena primjena zakona«, kazao je Kovaè na konferenciji za novinare. On je procijenio da bi ovakvim oporezivanjem neoporezovane dobiti steèene od 1992. godine, Crna Gora mogla da prihoduje oko 300 do 400 miliona EUR. »To su grube procjene, ali je sigurno da bi naplata ovog poreza mogla znaèajno da popravi deficit javnih bilansa«, smatra Kovaè. On je predložio da poreske institucije na osnovu imovinskih bilansa kompanija i stanja privatnih lica utvrde da li je plaæen adekvatan porez i eventualno obraèunaju vanredni. Kovaè predlaže da se na osnovu imovinskih bilansa utvrdi razlika u stanju od 1992. godine, utvrdi dobit i ako postoji sumnja, provjeri porijeklo. On je rekao da na osnovu podataka da li je porez redovno i adekvatno plaæen, treba obraèunati eventualne dodatne obaveze, koje se mogu platiti jednokratno, a prema potrebi i sa rokom otplate nekoliko godina. »Stopa poreza na dobit iznosi 20 odsto, a ekstraprofita bi trebalo da bude veæa. Priprodna granica za oporezivanje bi bila 50 hiljada EUR. Prilikom oporezivanja treba biti mekan i ne treba uništavati preduzetnike, koji sigurno predstavljaju snagu crnogorske ekonomije«, rekao je Kovaè. On je ocijenio da je samo petina novca u Crnoj Gori u javnim tokovima, a ostatak u »sivim«. »Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore se može dijelom objasniti time da se novac iz sivih tokova koristi za uvoz. Veoma dobro bi bilo da novac iz sivog bilansa postane dio štednje u Crnoj Gori, kojom bi se finansirala proizvodnja«, kazao je Kovaè. On smatra da je mala vjerovatnoæa da vlasnici novca iz nelegalnih tokova napuste Crnu Goru, jer bi ih u inostranstvu doèekao bolji sistem u kojem je mnogo teže "prati novac". Kovaè je kazao da je za postizanje samoodrživog razvoja crnogorske ekonomije neophodno finansirati proizvodnju štednjom od najmanje deset odsto društvenog proizvoda. »Postizanjem ovog cilja, bio bi dugoroèno riješen i problem nezaposlenosti. Pravedan sistem bi trebalo da dotira porodice koje žive ispod utvrðene granice siromaštva«, rekao je Kovaè. On smatra da bi dotacije trebalo realizovati povlašæenim cijenasma elektriène enrgije, enegrenata i telekomunikacija. »To su prirodni momopoli, a u njihovoj cijeni je sadržana i neka vrsta posebnog poreza. Država bi trebalo da od siromašnih ubira manje te vrste poreza«, smatra Kovaè. Prema njegovim rijeèima, u Crnoj Gori bi socijalno trebalo zaštiti oko 30 odsto porodica. Državne dotacije trenutno koristi oko osam hiljada domaæinstava. Kovaè smatra da æe primjena poreza na dodatu vrijednost, koja je planirana od 1. januara, poveæati cijene za deset do 30 odsto. On je ocijenio da je i Zakon o restituciji kontraproduktivan, i da bi samo produbio jaz izmeðu bogatih i sirmašnih. (kraj) dmc/kmh