Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prvi nacrt Strategije razvoja i smanjenja siromaštva u Crnoj Gori biæe prezentovan 30. jula na drugoj Konferenciji o ovoj temi, najavljeno je iz upravljaèke jedinice projekta. Predlog crnogorske Strategije razvoja i smanjenja siromaštva trebalo bi da bude završen u novembru. Prema posljednjim procjenama na osnovu više istraživanja, u Crnoj Gori je apsolutno siromašno oko deset odsto stanovnika, jer im je mjeseèna potrošnja manja od 107 EUR. Èak èetiri odsto graðana nema dovoljno novca za hranu, a više od treæine je ekonomski ugroženo, što znaèi da im je mjeseèna potrošnja manja od 160,5 EUR. Iznos koji crnogorski graðani mjeseèno izdvajaju za odjeæu i obuæu su skoro jednaki izdacima za komunalne usluge i saobraæaj, a nešto je veæa lièna potrošnja u koju nije uraèunat novac za cigarete. Manje od jedan odsto mjeseène potrošnje izdvaja se za brigu od zdravlju, odnosno plaæanje usluga zuibara, ljekara, bolnica, lijekova ili optièke opreme. Istraživanjem nijesu obuhvaæeni Romi, raseljeni i izbjeglice, a rezultati pokazuju da dvije treæine mjeseènih svojih prihoda graðani Crne Gore troše na hranu i smještaj. Dok èlanovi crnogorskih domaæinstva na hranu troše više od polovine mjeseènih izdataka, u Bosni i Hercegovini taj procenat je 33 odsto, a Hrvatskoj 36. Poreðenje stanarina daje drugaèije rezultate, jer u Crnoj Gori za smještaj treba izdvojiti 17 odsto mjeseène potrošnje domaæinstva, gotovo dvostruko manje nego u Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj. Iako su cijene najveæe u južnom i centralnom dijelu Crne Gore, siromašnih je dvostruko više u sjevernim opštinama. Skoro polovina stanovništva Crne Gore prima penzije, a petina ima prihode od roðaka iz zemlje, Srbije ili inostranstva. Transferi od roðaka iz Srbije ili Crne Gore pokrivaju gotovo èetvrtinu troškova domaæinstava koja imaju transferne prihode, a od rodbine koja živi u inostranstvu skoro polovinu. Više od 60 odsto najisromašnijih živi u domaæinstvima sa penzionim prihodom, a preko petine najsiromašnijih prima invalidsku penziju. Crna Gora na socijalnu zaštitu troši dva odsto bruto društvenog proizvoda, dvostruko više od Srbije. Više od treæine ispitanih smatra da ništa ne bi postigli preuzimanjem socijalne pomoæi, a samo polovina nabogatijih tvrdi da im ona nije potrebna. Procjene siromaštva u Crnoj Gori govore da bi stopa bila veæa za 34 odsto kad ne bi bilo programa socijalne zaštite. Siromašnim domaæinstavima nije dovoljna podrška kroz isplatu nadoknade za nezaposlene, a pokazalo se da ih jako štite penzije, kao najrašireniji program socijalne zaštite. Program Strategija za smanjenje siromaštva pokrenuli su u septembru 1999. Godine Svjetska banka i Meðunarodni Monetrani Fond, nakon poziva grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta. On podrazumijeva nov pristup podrške prezaduženim i nedovoljno razvijenim zemljama, koje kroz Strategiju artikulišu plan nacionalnog razvoja i definišu dostižne ciljeve za smanjenje siromaštva. Svjetska banka i MMF izradu strategije zahtijevaju od oko 70 zemalja sa niskim dohotkom, kako bi im odobrili smanjenje duga ili nove kredite. Siromaštvo je u svijetu najèešæe definisano kao nedostatak osnovnih moguænosti za dostojanstven život, koji se manifestuje kroz nedovoljne prihode, glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, nedostupnost obrazovanja, energije ili kvalitetne životne sredine, poveæanu smrtnost, besukuæništvo, nesigurno okruženje, društvenu diskriminaciju ili izolaciju. (kraj) anf/dbr