Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Odluka Svjetske banke (SB) o kreditnoj podršci vrijednoj 50 miliona EUR, za èiji aranžman je jedan od uslova poveæanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), biæe poznata krajem maja, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Te dvije institucije rade odvojene analize opravdanosti poveæanja stope PDV-a sa sadašnjih 17 odsto koje æe potom uporediti, što je nedavno potvrdio i ministar finansija Radoje Žugiæ, pa se i konkretnije informacije po tom pitanju mogu oèekivati krajem maja, pišu Vijesti. Poveæanje PDV-a bi izazvalo rast cijena i još jedan udar na životni standard veæine graðana. Na pitanje Vijesti da li æe ispuniti zahtjev SB ako ostanu pri stavu da treba poveæati PDV, iz Ministarstva nijesu precizno odgovorili. „Vlada apsolutno samostalno vodi ekonomsku politiku, autonomno donosi odluke i odgovara za njihovu primjenu. Sa druge strane, imamo odliènu saradnju sa meðunarodnim finansijskim institucijama, prvenstveno sa MMF-om i SB koja je potvrðena kroz dosadašnje aranžmane. Naši eksperti razmjenjuju mišljenja sa ekspertima tih institucija na razne teme, u okviru kojih su i fiskalna pitanja. Eventualno donošenje odluke o poveæanju stope PDV-a ne bi bilo rezultat naloga bilo koje institucije, veæ autonomna odluka Vlade i Skupštine“, kazali su u Ministarstvu finansija. U Ministarstvu su naveli da je stopa PDV-a najniža u regionu i meðu najnižima u Evropi, kao i da u krajnjoj nuždi predstavlja potencijalnu rezervu za poboljšanje fiskalnih parametara. „Ali, sada smo fokusirani na praæenje primjena postojeæih mjera, èiji su efekti veæ itekako vidljivi“, rekli su u tom Vladinom resoru. Prema pisanju Vijesti, iako je poveæanje PDV oznaèeno kao krajnja mjera za punjenje budžeta izvjesno je da Vlada mora povuæi i taj potez zbog plaæanja rata koje ima po osnovu javnog duga. Pošto država nije u moguænosti da servisira javni dug, naroèito kamate koje se poveæavaju iz godine u godinu, prinuðena je da ga refinansira po jeftinijim kamatama sa dužim rokovima otplate. Ti povoljniji izvori finansiranja za sada su dostupni na amerièkom tržištu gdje su obveznice u dolarima mnogo likvidnije. Za potrebe finansiranja ovogodišnjeg deficita otplatu dugova i stvaranje fiskalne rezerve biæe potrebno ove godine obezbijediti 230 miliona EUR što je 30 miliona niže u odnosu na plan. „Razmatramo više moguænosti za zaduživanje - emisija obveznica, bilateratno i komercijalno zaduživanje. Prema podacima kojima trenutno raspolažemo, kamate za eventualnu emisiju obveznica bile bi niže od kamata na postojeæe obveznice. U sluèaju da se pomenuto smanjenje kamatnih stopa ostvari, ovo bi bio jedan od naèin na koji bi se uticalo i na visinu i kretanje otplate obaveza. Konaènu odluku o izboru aranžmana za obezbjeðenje nedostajuæeg novca za ovu godinu donijeæemo i u kratkom roku, o èemu æe javnost biti blagovremeno obaviještena“, kazali su u Ministarstvu. Za plaæanje PDV registrovano je 26,47 hiljada obveznika, od èega se 92 odsto odnosi na preduzeæa, a osam odsto na graðane. U državnu kasu u prošloj godini su se slila 362 miliona EUR po osnovu PDV-a, 9,48 odsto manje nego godinu ranije kada je prihodovano 399,8 miliona EUR. (kraj) sam