• nedjelja, 27 jul 2025

Kredit imao drugaèiji cilj

Kredit imao drugaèiji cilj
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kratkoroèni kredit koji je Ministarstvo finansija u decembru 2008. godine odobrilo Prvoj banci za likvidnost u iznosu od 44 miliona EUR, imao je drugaèiji cilj, piše Mreža istraživaèkih novinara (OCCRP). Sredinom decembra 2008. godine, tadašnji ministar finansija i današnji premijer Crne Gore, Igor Lukšiæ, saopštio je da æe Vlada pomoæi jednoj od najveæih crnogorskih banaka da ponovo stane na noge, pišu Dan i Vijesti. Odobravanje kratkoroène pozajmice Prvoj banci okarakterisano je kao odgovoran èin jer je banka u suštini zdrava, ali joj nedostaje novca. Meðutim, dokumenti u posjedu OCCRP-a pokazuju da je pozajmica imala drugaèiji cilj. Dok je Centralna banka (CBCG) upozoravala da se stanje u banci sve više pogoršava, predlažuæi da država preuzme upravljanje, Vlada je ostala nijema. CBCG je još sredinom 2007. godine utvrdila da Prva banka neadekvatno upravlja rizikom likvidnosti. Banka veæ u proljeæe 2008. godine nije bila u stanju da izvršava naloge svojih klijenata. Kontrolori su utvrdili da je banka veliki broj naloga slala izvan radnog vremena sistema za transfere novca, zbog èega su oni automatski bili odbijani. Kod drugih je datume naloga mijenjala, upisijuæi dan kada je novac prebaèen. Prva banka je 26. novembra 2008. godine uputila Lukšiæu zahtjev da joj po hitnom postupku, odobri kratkoroèni kredit za likvidnost, u iznosu 44 miliona EUR. Zahtjev je upuæen na osnovu Zakona o zaštiti bankarskog sistema koje je Skupština Crne Gore usvojila mjesec ranije. U trenutku kada je banka zatražila pomoæ, odborom je predsjedavao današnji guverner CBCG Radoje Žugiæ. U dopisu se navodi da » zbog neuredne dokumentacije Odbor direktora vrlo teško nalazi prave podatke o stanju banke« ta da im nedostaje izmeðu 30 i 40 miliona EUR samo za izvršavanje tekuæih obaveza. Iz Prve banke su dodali da æe za trajno rješenje problema trebati dodatnih 110 miliona EUR. Kontrolori CBCG su utvrdili da je banka na dan kada je podnijela zahtjev dugovala 33,2 miliona EUR po zahtjevima povjerilaca i deponenata. CBCG se ranije protivila takvim odredbama, jer bi za isplatu 99 odsto štediša u Crnoj Gori bilo dovoljno garantovati iznos do 50 hiljada EUR. Pomoæ je odobrena. Lukšiæ je 11. decembra 2008. godine saopštio da je ugovor o pomoæi posebno strog i zahtjevan jer se radi o novcu graðana. Ali da u sluèaju neispunjavanja obaveza predviðena moguænost jednostranog raskida ugovora. CBCG je samo dan kasnije donijela rješenje kojim je banci naloženo da odmah napravi Plan namjenskog korišæenja sredstava, kao i da ta sredstva ne može koristiti bez njenog odobrenja. Ugovor je potpisan 17. decembra 2008. godine. Banka se obavezala da æe 44 miliona EUR vratiti u roku od tri mjeseca, a najduže za godinu. Novac je uplaæen, ali je kao i ranije, banka ignorisala zahtjeve CBCG. U izvještaju CBCG iz januara 2009. godine se navodi da je i pored brojnih preporika CBCG o preduzimanju dodatnih aktivnosti, namjeni i dinamici korišæenja sredstava obezbijeðenih kreditnom podrškom, banka je koristila kreditna sredstva po sopstvenom nahoðenju. Banka je naknadno izvještavala ovlašæena lica o relizovanim aktivnostima. Iako je ugovorom odreðeno da æe Vlada raskinuti ugovor ukoliko doðe do »nenamjenskog trošenja kredita ili onemoguæavanja davaoca ili ovlešæenog lica koje je imenovala CBCG da kontroliše mkorišæenje sredstava«, to nije uraðeno. Osim toga, prema odredbama ugovora banka je zahtjev za produžetak korišæenja sredstava morala podnijeti najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka od tri mejeseca od potpisivanja ugovora. Iako je zahtjev za produžetak ugovora trebalo da uputi najkasnije 2. marta banka je to uradila tek deset dana kasnije. U dopisu su obeæali da æe uplatiti 11 miliona EUR ali da im za plaæanje ostatka duga od 33 miliona EUR treba još vremena. Vlada je, potom, u vezi sa njihovim zahtjevom tražila mišljenje CBCG. Zamjenik generalnog direktora CBCG, Velibor Miloševiæ u dopisu 17. marta 2009. godine navodi da se nakon dobijanja kreditne podrške situavija u banci ne samo da nije popravila, nego se još više pogoršala. CBCG je procjenila da banci u kratkom roku treba najmanje 110,6 miliona EUR kako bi preživjela. »Informacije kojima kontrola trenutno raspolaže ukazuju da je finansijsko stanje u banci loše i da joj je hitnon potrebnon još 75 miliona EUR dodatnih stredstava kako bi izmirila samo dospjele obaveze«, navodi se u izvještaju CBCG. CBCG je procjenila, da iako banka kontrolorima nije dostavila podatke o zahtjevima fizièkih lica za povlaèenje depozita, da joj je po tom osnovu potrebno još 35 miliona EUR. U dopisu se navodi da je od sredine januara banka neprestano nelikvidna i da za najmanje od mjesec istièe rok od 90 dana nelikvidnosti , kada prema zakonu banka mora u steèaj. Miloševiæ navodi da ukoliko Ministarstvo finansija produži ugovor, a banka ne obezbjedi, ili joj država ne obezbjedi sredstva za nastavak poslovanja, onda kao jedino zakonsko rješenje preostaje steèaj ili likvidacija banke. Miloševiæ nije saèekao mišljenje CBCG , iako je najavio. Dopis iz CBCG je upuæen 18. marta 2009. godine, a aneks potpisan dan ranije. Na dan kada je banka platila prvu ratu kredita, 13. marta 2009. godine, saldo na njenom raèunu je bio 19,985 hiljada EUR. Prvih 11 miliona EUR vraæeno je uz pomoæ finansijskih manipulacija koje je CBCG opisala kao vrlo problematiène. Uvidom u izvršene transakcije u sistem obraèuna u realnom vremenu po bruto principu (RTGS) CBCG je utvrdila da je Ministarstvo finansija Prvoj banci u roku od pola sata prebacilo 11 uplata od po milion EUR u korist Javnog preduzeæa Vodovod CG Primorje, za izgradnju regionalnog vodovoda u crnogorskim opštinama. Prva banka je u istom periodu izvršila 11 uplata od po milion EUR na raèun trezora koji kontroliše Ministarstvo finansija. Banka je isplatila još tri rate, èime je konaèno i otplatila puni dug od 44 miliona EUR. Dvije rate je isplatila po istom principu – u danima kada je vraæana rata kredita, Ministarstvo finansija je uplaæivalo novac na raèune koje su državne firme imale kod Prve banke. Èetvrta rata je plaæena nedugo nakon što je novac od prodaje Elektroprivrede (EPCG) legao na raèun banke. (kraj) dmv