Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Godine krize do sada nijesu znaèajno uticale na broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori, gdje je dvostruko više aktivnih SIM kartica nego stanovnika. "Prema nekim analizama, Crnogorci u prosjeku imaju najviše mobilnih telefona u svijetu. Razlozi su praktièni, ali i statusni", navodi Deutsche Welle. Trenutno u Crnoj Gori ima oko 1,1 milion aktivnih kartica, što je 177 odsto više u odnosu na broj stanovnika. „Od kada se usluge mobilne telefonije pružaju u Crnoj Gori, najveæi broj korisnika zabilježen je u avgustu 2008. godine i iznosio je oko 1,36 miliona, dakle 219 odsto korisnika u odnosu na broj stanovnika“, kaže Ivona Mariæ iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) i napominje da je više korisnika ljeti, zbog turista. Prema njenim rijeèima, broj aktivnih SIM kartica najviše je pao na prelazu iz 2011. u 2012. godinu. „Operateri su bili obavezni da do kraja novembra 2011. godine završe registraciju korisnika. Poslije tog roka sve neregistrovane SIM kartice su deaktivirane“, podsjetila je Mariæ. Ona smatra da graðani imaju više mobilnih telefona kako bi racionalnije trošili, to jest zvali samo brojeve u okviru jedne mreže i koristili povoljnosti razlièitih operatera. Sociolozi navode i niz drugih razloga. „Možemo navesti nekoliko motiva koji podstièu takav vid konzumerizma mobilnih usluga, poèev od oèuvanja odreðenog nivoa privatnosti, do jeftinijeg održavanja veze s osobama koje koriste istog operatera“, objašnjava komunikolog Filip Radunoviæ. Od ovih tehnièkih objašnjenja važnija su sociološka, a za njih uzroke treba tražiti u sistemu vrijednosti koji se u Crnoj Gori gradio kroz podjele posljednje dvije decenije. „Kada sve te nesigurnosti pomiješate s krajnje patološkim vidom kapitalizma, kakav se praktikuje kod nas, onda ne èudi da naši sugraðani dio svoje nesigurnosti artikulišu kroz jaku potrebu za opštim društvenim prihvatanjem – a biti prihvaæen u društvu danas se nažalost velikim dijelom definiše kroz naèin onoga što konzumirate“, smatra Radunoviæ. Iako se Crnogorci žale na visoke cijene režija, pa kažu da struju i vodu plaæaju najskuplje u regiji, na skupe impulse i SMS-ove, s druge strane, malo ko ukazuje. Tu je i Vlada Crne Gore vidjela prostor za poveæanje prihoda, pa su Crnogorci prošle godine svakog mjeseca plaæali po jedan EUR za svaku SIM karticu koju posjeduju. To je nazvano „kriznim porezom“. Vlada je planirala da i ove godine budžet puni na slièan naèin, pa je predlagala porez od sedam odsto na telefonske raèune iznad pet EUR. Veæina u parlamentu je, ipak, odbila taj predlog. Od 2008. kada je krenula ekonomska kriza broj korisnika, odnosno kartica, pao je manje od pet odsto. „Proizilazi da razni vidovi iskazivanja socijalnog statusa prkose èak i najtežim socijalnim okolnostima i momentima“, zakljuèuje Radunoviæ. Za razliku od ovog komunikologa koji posmatra Crnu Goru iz Beèa, gdje trenutno živi i radi, sociolog Ivan Radojièiæ iz Nikšiæa vidi malo drugaèiju sliku. On smatra da je glavna karakteristika crnogorskog društva prilagoðavanje na sve što je novo, ali i „snalaženje“. „Mnogi su ljudi, makar u poèetku te mobilne telefonije, dok se još tražio najbolji metod rada, koristili i dobar dio moguænosti koje su mreže dozvoljavale, ali i dobar dio skrivanja iza tih brojeva. Tako da sam siguran da je veliki dio raèuna ostao neplaæen, pa zbog toga neke kartice više i nijesu u funkciji“, naveo je Radojièiæ. On kaže i da mnogi kupuju telefone iz dosade i zbog zabave sadržajima koje moderni ureðaji imaju, a neki imaju previše slobodnog vremena. (kraj) bvm