Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bankarski sektor Crne Gore, iako revitalizovan tokom prošle godine i dalje se suoèava sa brojnim izazovima prevashodno kroz i dalje visoko prisustvo loše aktive u bilansnoj sumi banaka, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG). „Smanjenje kljuènih bilansnih pozicija odnosno ukupne aktive, kredita, depozita, pozajmica i kapitala, reflektuje negativne tendencije u privredi koje se manifestuju u usporenoj privrednoj aktivnosti, daljem pogoršanju boniteta kompanija i porastu broja nelikvidnih preduzeæa“, rekao je agenciji Mina-business potpredsjednik PKCG, Ivan Saveljiæ. Prema njegovim rijeèima, poslovi investicionog bankarstva su i dalje u zaèetku što se pokazalo kao prednost u uslovima turbulentnih kretanja na globalnom tržištu kapitala. „U bankarskom sektoru, meðutim, i dalje postoji konzervativan pristup banaka kada je u pitanju kreditiranje realnog sektora i stanovništva“, kazao je Saveljiæ. On je dodao da je u prvoj polovini ove godine deset banaka iskoristilo moguænost da dio obavezne rezerve izdvoji u obliku državnih zapisa. „Osim toga, sve banke su imale propisani nivo izdvojene obavezne rezerve i nijesu koristile moguænost da do 50 odsto obavezne rezerve koriste za održavanje likvidnosti“, rekao je Saveljiæ. On je poruèio da je solventnost bankarskog sistema na zadovoljavajuæem nivou, o èemu govori koeficijent solventnosti koji je znatno iznad zakonskog minimuma od deset odsto. „Visok rizik zemlje opredjeljuje bonitet potencijalnih zajmoprimalaca i utièe na visinu cijene kapitala sa meðunarodnog tržišta, što u znaèajnom dijelu ogranièava poslovanje banaka“, naveo je Saveljiæ. Rizik u bakarskom sektoru je, kako smatra i visok nivo zaduženosti privrede i stanovništva, dok rast nekvalitetne aktive u odnosu na kapital bankarskog sistema može ugroziti solventnost nekih banaka. „Na optimalan rad banaka negativno utièe i nepovoljna roèna usklaðenost novca i izvora novca, prije svega depozita i kredita“, objasnio je Saveljiæ. Finansijska stabilnost se sve više smatra javnim dobrom, zbog èega je, kako navodi, potrebno u okviru Savjeta za finansijsku stabilnost dodatno promovisati kao zajednièki cilj. „U okviru ovog Savjeta se radi na pripremi nacionalnog plana, èije postojanje æe znaèiti spreman odgovor Crne Gore na eventualne buduæe krize“, rekao je Saveljiæ. On je podsjetio da Vlada, u saradnji sa Centralnom bankom (CBCG), radi na rješavanju potencijalnih pitanja restrukturiranja banaka koje su zapale u teškoæe usljed neadekvatnog upravljanja rizicima kojima su izložene u svom poslovanju. „Prema osnovnim pokazateljima likvidnosti, crnogorske banke su u prvoj polovini ove godine uredno izmirivale tekuæe obaveze i održavale likvidnost iznad propisanog minimuma“, podsjetio je Saveljiæ. On je upozorio da i dalje postoji problem u nelikvidnosti privrednog sektora, jer i pored rasta blokiranih firmi i dalje više ima nelikvidnih nego blokiranih. Saveljiæ je kazao da je nova Direktiva Evropskog parlamenta (EP) i Vijeæa Evropske unije (EU) o borbi protiv kašnjenja u komercijalnim transakcijama, stupila na snagu u februaru ove godine, a da države èlanice imaju rok od dvije godine za njenu implementaciju u nacionalna zakonodavstva. „Ta Direktiva uvodi rok od 30, a najduže 60 dana u meðusobnim plaænjima u privatnom sektoru. Smatramo da bi implementiranje zahtjeva te Direktive u domaæe zakone bilo izuzetno znaèajno“, ocijenio je Saveljiæ. Prema njegovim rijeèima, formiranje sekundarnog tržišta državnih hartije od vrijednosti (HOV), bilo bi znaèajno za Crnu Goru, jer bi njegovo funkcionisanje u velikoj mjeri moglo olakšati potencijalne likvidnosne probleme, a istovremeno stimulisati i poveæanu trgovinu državnim HOV. „Takoðe, neophodno je raditi na izradi Zakona o sekjuritizaciji potraživanja, jer bi osnovni cilj tog pravnog akta bio dalji razvoj finansijskog tržišta u Crnoj Gori, uz oèuvanje finansijske stabilnosti“, rekao je Saveljiæ. On je dodao da je, kada je u pitanju tržište kapitala, potrebno obaviti i izmjene i dopune Zakona o hartijama od vrijednosti u smislu davanja direktnih ovlašæenja regulatoru za sankcionisanje nezakonitih postupanja na tržištu, kao i propisivanje jasnih sankcija u sluèaju nepostupanja po zahtjevu Komisije za hartije od vrijednosti. „Na taj naèin æe se stati na put eventualnim špekulativnim radnjama. Takoðe, radi se na poboljšanju sistema nadzora trgovanja kroz ustanovljavanje proaktivnog sistema koji koristi statistièke testove i koji može identifikovati nepravilnosti u trgovanju u ranoj fazi“, zakljuèio je Saveljiæ. (kraj) jlb/bvm