• petak, 25 jul 2025

Lukšiæ: Kriviène prijave se mogu tretirati kao opsjednutost

Lukšiæ: Kriviène prijave se mogu tretirati kao opsjednutost
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Premijer Igor Lukšiæ ocijenio je danas da se kriviène prijave koje je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela protiv njega i bivšeg predsjednika Vlade, Mila Ðukanoviæa, kao i guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugiæa, mogu tretirati kao opsjednutost. Lukšiæ je kazao da Crna Gora ima bankarski sektor koji je konsolidavan i koji praktièno nema nijednu banku koja može da predstavlja rizik ekonomskom sistemu države. “Ako to nekome nije dovoljno onda mogu to tretirati kao opsjednutost nekim pojedinaèno, a to veæ spada u zonu klinièke psihologije”, saopštio je Lukšiæ novinarima prilikom posjete Hotelskoj grupi (HG), Budvanska rivijera. Lukšiæ smatra da MANS sada pokušava da se poslije propalog politièkog prevrata vrati onome što je ranije radio. “Nije lako zaboraviti prethodnih pola godine, kada su oni na krajnje licimjeran naèin pokušali da se zaogrnu potrebom da pomognu ljudima kako da se popravi socijalno ekonomska situacija i u suštini imali jedan nizak nivo potreba i niskih strasti kada je u pitanju politièka scena u Crnoj Gori”, poruèio je Lukšiæ. MANS je u utorak podnio specijalnom tužiocu za organizovani kriminal, korupciju i ratne zloèine Ðurðini Ivanoviæ kriviènu prijavu protiv Ðukanoviæa Lukšiæa i Žugiæa, zbog sumnje da su izvršili krivièno djelo zloupotreba službenog položaja za liènu i korist Prve banke, s obzirom da je tada Ðukanoviæ bio na èelu Vlade, Lukšiæ ministar finansija, a Žugiæ èlan uprave te banke. Lukšiæ je saopštio da je 2009. godine bankarski sistem u Crnoj Gori bio na rubu finansijskog kolapsa, zato što je u ranijem periodu regulatorni okvir bio takav da uopšte nije susprezao kreditni rast, koji se, prema njegovim rijeèima, ispostavio kao ozbiljan problem za ekonomiju Crne Gore. Tek u posljednjih nekoliko mjeseci, kako je naveo, bankarski sektor Crne Gore obnavlja kreditnu aktivnost. “Mi smo u odnosu na sve ostale zemlje u tom periodu donijeli zakon, na bazi njega pravilnik, a na osnovu tog dokumenta i realizovali kredit. Prva banka je taj kredit vratila, naplatili smo kamatu i nijedan projekat zbog toga nije trpio”, rekao je Lukšiæ. On je dodao da su svi projekti koji su finansirani iz kapitalnog budžeta realizovani i da nijedna penzija ni plata nije kasnila. Lukšiæ je odgovarajuæi na pitanje zašto se Vlada još nije izjasnila o zahtjevu firme Adriatik propertis /Adriatic properties/ da se smanji zakupnina Svetog Stefana, kazao da je danas dogovoreno da podsredstvom Ministarstva turizma i održivog razvoja, Budvanska rivijera i zakupac obave razgovor kojim bi definisali dinamiku plaæanja svih obaveza. “Dogovoreno je i da istovremeno Opština Budva ubrza realizaciju prostorno planske dokumentacije, jer je to preduslov nastavka investicija”, naveo je Lukšiæ. On je dodao da bi se Vlada o zahtjevu zakupca Svetog Stefana mogla izjasniti tek nakon što se završi izvještaj koji je naruèen od Ekonomskog i Graðevinskog fakulteta. “Ono što nas oèekuje u narednim sedmicama jeste da se on privede kraju i da se kroz dodatnu razmjenu podataka otklone sve eventualne dileme, kako bi, sagledavajuæi tako konaèan izvještaj, mogli u tom pogledu da se izjasnimo”, objasnio je Lukšiæ. On je rekao da Vladu zanima uredno plaæanje zakupnine, objašnjavajuæi da je teško tolerisati neplaæanje tih obaveza. Lukšiæ je dodao da izgradnje novog kapaciteta u Kraljièinoj plaži ne može biti dok se ne stvore prostorno planske pretpostavke. “Moramo biti svjesni i toga da od kada je dat u zakup Sveti Stefan, èitav niz dogaðaja je usložnjavao taj proces i odlagao konaèno otvaranje tog hotela, tako da i to negdje treba uzeti u obzir”, objasnio je Lukšiæ. Lukšiæ je dodao da je na sjednici menadžmenta o eventualnoj privatizaciji Budvanske rivijere saopštio da je uz predhodna ulaganja stvoreno preduzeæe koje nije u nuždi da se privatizuje, kao što je to, kako je naveo, možda raðeno prije desetak godina kada nije bilo domaæe štednje i sredstava. “Treba razmišljati strateški i u pravcu koji bi podrazumijevao drugaèiji tretman Svetog Stefana u odnosu na ostatak Budvanske rivijere, jer je pod zakupom i država nema ambicija ni u dugom roku da ga privatizuje”, naveo je Lukšiæ. On je objasnio da bi to eventualno podrazumijevalo segmentaciju preduzeæa i onda potrebu za strateškim partnerom u nekom buduæem periodu. “Da bi to mogli uraditi, potrebno je da Budvanska rivijera kroz kooperaciju sa ekspertima pripremi jednu vrstu studije koju bi, nakon što bi je Bord eventualno razmotrio i usvojio, dostavilo Vladi i nakon toga bi se opredjeljivali”, zakljuèio je Lukšiæ. (kraj) dmv/jlb