Budva, (MINA) – Crna Gora bi 2014. godine mogla postati èlanica NATO-a, ako prethodno ispuni nekoliko uslova, a osnovno je pitanje šta o tome misle njeni graðani, poruèio je ambasador Slovaèke u Podgorici, František Lipka. On je na javnoj tribini o evrooatlanskim integracijama, koju je u Budvi organizovala slovaèka Ambasada, kazao da Slovaèka želi da pomogne Crnoj Gori na putu evroatlanskih integaracija sa nekoliko projekata. „Smatram da bi Crna Gora mogla postati èlanica NATO-a 2014. godine. Da bi se to dogodilo, ona mora ispuniti nekoliko usova, ali je osnovno pitanje, šta o tome misli veæina graðana", naveo je Lipka. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Ivana Periæ, rekla je da su u Hrvatskoj imali puno predrasuda prije ulaska u NATO što je, kako je kazala, bila osnovna barijera za èlanstvo. Prema njenim rijeèima, pitanja koja su stvarala najviše otpora bila su da li je to gubljenje suvereniteta dražave, njenog identiteta, koliko to èlanstvo košta i tome slièno. „Istiniti odgovori na te predrasude i mitove, doveli su do konsenzusa svih strana o ulasku Hrvatske u NATO, i mislim da je puno razloga koji su bitni, da se Hrvatska kao mala država našla u jednom, ne samo sigurnosnom, veæ i stabilizarujuæem savezu“, navela je Periæ. Predsjednik Crnogorskog turistièkog udruženja Žarko Raduloviæ ocijenio je da je NATO više od vojne organizacije jer je, kako je naveo, rijeè i o kulturološkom i o sociološkom fenomenu. „Mi smo kao narod u Crnoj Gori do sada uvijek birali neku goru varijantu, i mnogo puta išli protiv sebe. Zato se postavlja pitanje šta je alternativa NATO-u. Ako neæemo u NATO - gdje æemo? Kada gledate odgovorno prema sebi i svojoj porodici, dilema nema puno i sve je jasno“, smatra Raduloviæ. Prema njegovim rijeèima, kada Crna Gora bude èlanaica NATO-a, to æe se odraziiti i na investicije, pa èak i kada je rijeè o Rusima i njihovom kapitalu. „Jer, sigurnost svake države važna je za svakog investitora, pa i za one iz Rusije“, zakljuèio je Raduloviæ. Profesor Nikolaj Kneževiæ, je u ime porodica èiji su èlanovi poginuli u NATO bombardovanju Murina 1999. godine, oštro kritikovao Lipku zbog, kako je naveo, njegovih stalnih tvrdnji da je bombardovanje te varošice bila navigacijska greška. „Vašim nastupima vrijeðate znaèajan broj graðana Crne Gore, što je prekoraèenje ponašanja jednog diplomate“, naglasio je Kneževiæ podsjeæajuæi da je u Murinu ubijeno sedam osoba, od kojih troje djece. Odbornik Socijalistièke narodne partije u budvanskom parlamentu, Miomir Pejoviæ, kazao je da mu NATO „lièi na nekon siledžiju, koji je silovao djevojku, pa je nakon toga nagovara da se uda za njega“. On je upitao šta je svrha širenja NATO-a nakon nestanka Varašavskog pakta, ocjenjujuæi da bi pristup toj alijansi Crnoj Gori donio samo probleme. Potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Svetozar Maroviæ, koji je bio najavljen kao prvi govornik, nije se pojavio na tribini. (kraj) rap/gop