Podgorica, (MINA) – Mišljenje Nacionalnog savjeta za evropske integracije (NSEI), koji sada ima savjetodavnu ulogu, biæe obavezujuæe u procesu pregovora za èlanstvo u Evropskoj uniji (EU), saopšteno je danas nakon sjednice tog tijela. Potpredsjednik Vlade za evropske integracije Gordana Ðuroviæ kazala je da je NSEI trenutno najviše savjetodavno tijelo, koje prati i podržava proces integracija Crne Gore. “Ali, jednog dana, kada budemo zemlja kandidat i otvorimo pregovore, njegova uloga biæe veoma važna jer æe mišljenje Savjeta biti obavezujuæe za nas i za pregovaraèku platformu”, pojasnila je ona. Ðuroviæ je ocijenila da je dobro da je Crna Gora ranije osnovala Savjet, što je on „vrlo participativan i što na odreðeni naèin treba da bude izvorište pravih informacija o procesu prema drugim djelovima društva i prema graðanima“. „Podržavam njegov rad, jaèanje i pozicioniranje u integracionom procesu Crne Gore“, poruèila je ona. Ðuroviæ je kazala da je èlanove Savjeta informisala o tome šta predstoji nakon predaje aplikacije i koji su planovi Vlade. „Objasnila sam im šta predstoji, koji su naši planovi, šta je izazov u prvom kvartalu, a šta do kraja godine, i kako nam oni u svemu tome mogu pomoæi“, precizirala je ona. Prema njenim rijeèima, reakcija svih èlanova NSEI je pozitivna i konstruktivna. „Bilo je dosta konkretnih pitanja, vodili smo dijalog, a ne monolog“. Ðuroviæ je kazala da je plan za prvi kvartal naredne godine da se aplikacija Crne Gore naðe na dnevnom redu Savjeta ministara za opšte i spoljne poslove. Ona je podsjetila da je za prihvatanje aplikacije Hrvatske bilo potrebno 16 mjeseci, ali da je to bilo 2003. i, kako je kazala, ne vidi razlog zašto to 2009. godine ne bi trajalo kraæe. Predsjednik NSEI Srðan Miliæ kazao je da je to tijelo raspravljalo o tome šta bi mogli da budu izazovi i iskušenja u narednoj godini, ali i o poslovniku savjeta. „NSEI je specifikum u odnosu na sve što postoji u okruženju, znaèi nije skupštinsko radno tijelo. On mora da zadrži svoju autonomnost, a s druge strane da obezbijedi da jezik evropskih integracija bude dostupan svim graðanima Crne Gore“, naveo je on. On je kazao da u Savjetu nema nesuglasica oko toga šta treba raditi. „Imamo priliku da odgovorimo na zadatke koji nas oèekuju i to je ono što je bio i prevashodni cilj formiranja NSEI-a“. Savjet æe, kako je rekao, u januaru imati definisan program rada koji æe biti baziran na Vladinom. „U Vladi su veæ preduzeli veliki broj aktivnosti koje se tièu i naèina odgovora na pitanja koja æe interesovati Evropsku komisiju (EK). Mi æemo, s druge strane, pokušati da napravimo indikatore koji bi mogli da poboljšaju èitav taj proces“, pojasnio je Miliæ. Na pitanje da li najave da æe odluke Savjeta biti obavezujuæe u procesu pregovora znaèe promjenu statusa tog tijela, on je kazao da je NSEI „u ovom trenutku morao da bude formiran kao izraz materijalizacije veæinske volje graðana Crne Gore“. „Oèekuje nas promjena iz ovog statusa u, najvjerovatnije, nacionalni savjet za kontrolu voðenja pregovora Crne Gore za pristupanje EU“, rekao je Miliæ, dodajuæi da to nije „ništa razlièito u odnosu na ono što je veæ definisano u Hrvatskoj“. On je kazao da to ne znaèi da æe NSEI postati parlamentarno tijelo. „Moramo saèuvati nezavisnost Savjeta, a to se ne može ukoliko on postane parlamentarno tijelo“, zakljuèio je Miliæ. Èlan Savjeta iz Pokreta za promjene Branko Raduloviæ negirao je da u Savjetu nema nesuglasica, navodeæi da su danas brojna pitanja ostala bez odgovora. „Mi smo do sada imali potpuni konsenzus kada je u pitanju put ka EU, ali sada, u konkretnom èinjenju, taj konsenzus neæe više postojati i biæe sve više bitne razlike“, tvrdi on. Raduloviæ je podsjetio da EK insistira na „konkretnom èinjenju i tome da krupne ribe doðu k poznaniju prava“. „Mi smo danas insistirali na tome, èak je i preovladalo mišljenje da æe to biti jedan od osnovnih uzroka politièke volje kada æe Crna Gora postati kandidat“, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, postojaæe duboke razlike i u mišljenju – kojim putem i kojim ekonomskim projekcijama æe Crna Gora ispuniti lisabonske zahtjeve i ostale uslove za punopravno èlanstvo. „Možemo u EU uæi kao zemlja sa GDP-om od deset hiljada EUR po stanovniku za sedam do osam godina. Meðutim, možemo da uðemo i kao Bugarska i Rumunija, èak i ispod toga“, zakljuèio je Raduloviæ. (kraj) gop/drv