Vašington, (MINA-BUSINESS/HINA) - Radnici u svijetu traže veæi udio u globalnom ekonomskom prosperitetu i ove godine bi ga mogli dobiti zahvaljujuæi politièkim promjenama u SAD-u, Evropi i Aziji, smatraju analitièari. Ta tri kontinenta poveæavaju izglede za rast nadnica i veæu bezbjednost radnih mjesta, nakon pet godina opadanja radnièkog udjela u ekonomskim dobicima. "Klatno ekonomskih sila moglo bi se u ovoj godini poèeti okretati od kapitala prema radnoj snazi", ocijenio je za glavni makroekonomista, najveæe investicione banke u SAD Morgan Stenlija /Morgan Stanleya/, Stiven Roaè /Stephen S. Roach/. Dok su to dobre vijesti za radnike, rezultati bi mogli biti slabiji za korporacijske profite i cijene akcija, kažu ekonomisti. Roaè na primjer predviða "vrlo izazovno i teško okruženje za globalna tržišta akcija. Zagovornici radnièkih interesa istièu da su radnici ostavljeni po strani dok su se vlasnici preduzeæa neravnomjerno okoristili najveæim ekonomskim rastom od 1970-ih godina. U grupi sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, radnièki udio u nacionalnom dohotku pao je na rekordno niskih 54 odsto 2005., dok je rast vrijednosti akcija bio 16 odsto, prema deset, koliko je iznosio 2000., pokazuje istraživanje Morgan Stenlija. Plate u zemljama euro-zone jedva da su se poveæale prošle godine, iako je u njima zabilježen najveæi ekonomski rast u posljednjih šest godina. "Ekonomski pokazatelji su tako dobri da zaposleni moraju dobiti dio od uspjeha kojem su doprinijeli", smatra predsjednik najveæe njemaèke sindikalne federacije - IG Metall, Jirgen /Juergen/ Peters. IG Metall, koji je protekle godine izborio najveæu povišicu u posljednoj deceniji za 85 hiljada njemaèkih metalaca, u ovoj traži još sedam odsto za tri miliona radnika elektronske, metalske i auto-industrije. Ugovori IG Metala služe kao kriterijum ostalim njemaèkim sindikatima. Direktor Cornell-ovog Globalnog radnièkog instituta u Njujorku, Sean Sweeney upozorava da "loša podjela bogatstva može izazvati seizmièke reakcije". Ispitivanja novinske agencije Blumberg /Bloomerga/ i Los Anðeles Tajmsa /Los Angeles Times/ pokazalo je da gotovo tri èetvrtine Amerikanaca smatra da je rastuæi jaz u prihodima bogatih i siromašnih ozbiljan problem. Demokratsko preuzimanje kontrole nad Kongresom i Senatom trebalo bi da rezultira pomacima i na tom planu, a prvi najavljeni je poveæanje minimalne cijene rada sa 5,25 na 7,25 USD, nakon što je od 1997. ona držana na istom nivou. Povratak kontrole Demokratske stranke nad Predstavnièkim domom Kongresa i Senatom, olakšaæe sindikatima organizovanje u kompanijama kao što je Vol Mart /Wal-Mart/, najveæi maloprodajni lanac na svijetu, kojeg u SAD okrivljuju da je diktiranjem niskih cijena brojne amerièke proizvodne linije preselio u Kinu. (kraj) kmh