Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nacrt prostornog plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove je u punoj mjeri izbalansiran i ostavlja dovoljno prostora za nadgradnju, slojevitost i autentiènosti na sjeveru Crne Gore, ocijenili su iz Ministarstva ureðenja prostora i zaštite životne sredine. Kordinator Ministarstva za projekat Bjelasica i Komovi, Igor Noveljiæ je kazao da je plan pokušao da prepozna suštinske prostorne kodove sjevera Crne Gore. “Kada to kažemo mislimo na potencijale razvoja turizma oslonjenog na identitet prostora i tu mislimo na poljoprivredu kao komplementarnu granu turizmu. Sve što bude definisano planom treba da bude oslonjeno na održive kapacitete, identitet i razvoj sa ljudskim likom”, saopštio je Noveljiæ agenciji Mina-business. Ministarstvo sjutra organizuje prvi tematski okrugli sto u okviru javne rasprave za prostorni plan posebne namjene Bjelasica i Komovi, a tema je ureðenje prostora. Noveljiæ je rekao da svaki plan definiše neke promjene u prostoru, ali da je razlika izmeðu dobrog i lošeg plana ili planskog i neplanskog razvoja upravo u stepenu promišljenosti, umjerenosti, sektorske usklaðenosti onog što se namjenjuje prostoru. On oèekuje da æe graðani biti zainteresovani da uèestvuju u javnoj raspravi i da æe dostaviti korisne sugestije i predloge. “Prije svega oèekujemo doprinos opština u struènom i održivom sagledavanju vizija razvoja sjevera. Javna rasprava treba da objedini poglede svih subjekata u vezi sa razvojem skoro deset odsto teritorije Crne Gore, a tu prije svega mislimo na graðane, Univerzitet, biznis asocijacije, nevladine organizacije i druge subjekte” dodao je Noveljiæ. On tvrdi da æe prostor Bjelasice i Komova kao netaknuti prirodni rezervat ostati zaštiæen i kao takav interesantan za turiste, istraživaèe i ljubitelje prirode. “Razvoj ne treba èiniti na uštrb zaštiæenog prostora, nego naprotiv treba da se spoji sa postojeæom zaštitom i njenim širenjem. Turizam u službi privrednog razvoja postaje èuvar tog prostora jer, Crna Gora koja je po svom ustavu ekološka država, mora ostati posveæena principima oèuvanja životne sredine i održivog razvoja“, naveo je Noveljiæ. On smatra da buduæa gradnja na prostoru Bjelasice i Komova ne bi trebala da uzrokuje negativne posljedice. Noveljiæ je objasnio da su u izradi plana uèestvovale neke od najrenomiranijih kompanija u svijetu u oblasti planinskog, prostornog i planiranja rizorta. “Angažovanje najkvalitetnijih kompanija uvjerava nas da æe sve destinacije u regionu Bjelasice i Komova biti adekvatno isplanirane. Pored toga predviðene intervencije u prostoru nesto oko tri odsto ukupne teritorije zahvata što dovoljno govori o tome da se jako vodilo raèuna o konceptu održivog razvoja”, zakljuèio je Noveljiæ. Vlada je poèetkom juna usvojila Nacrt prostornog plana za Bjelasicu i Komove, kojim se obezbjeðuje formalne i planske pretpostavke za osmišljen razvoj, organizaciju i ureðenje tog prostora u skladu sa osnovnim razvojnim opredjeljenjima i na principu održivog razvoja. Iz Ministarstva ureðenja prostora i zaštite životne sredine su tada kazali da je Vlada prepoznala potrebu da se planiranju prostora Bjalasice i Komova, koji predstavlja veliku razvojnu šansu Crne Gore, priðe kroz izradu integralno orjentisanog prostornog plana posebne namjene. Nacrt prostornog plana posebne namjene odreðuje mjesta gdje æe se nalaziti skijališta, zimski, obrazovni, zdravstveni i centri za odmor i rekreaciju, kao i da ukupni investicioni potencijali tog podruèja prelaze milijardu EUR i mogli bi biti realizovani u narednih 20 godina. Izradom i usvajanjem Plana dobiæe se detaljna razrada tih lokacija i obezbijediti uslove za investicije, rekli su poèetkom juna iz Ministarstva. Planom æe, kako je objašnjeno, biti utvrðeni prioriteti i faze razvoja, odnosno sa kojom od planiranih ski-zona treba poèeti realizaciju projekta. Èinjenica je da æe u narednom periodu u regionu Bjelasice i Komova biti izgraðeno preko 20 hiljada novih kreveta u hotelskom smještaju, što æe za posljedicu imati otvaranje velikog broja novih radnih mjesta, širenje tržišta za proizvode lokalne ekonomije i rast bruto domaæeg proizvoda, naveli su iz Ministarstva. Planom æe biti definisane zone razvoja privrede, kao i mjere ureðenja prostora koje æe obezbijediti oèuvanje i valorizaciju prirodnih potencijala u oblasti proizvodnje zdrave hrane, vode, ljekobilja, šumskih plodova, stoèarstva i prerade drveta. Planom je za narednih deset godina, pored turistièkih objekata, predviðena i izgradnja poljoprivrednih, šumarskih i energetskih kapaciteta, odnosno stoèarskih i specijalizovanih farmi pogona za primarnu i sekundarnu preradu drveta, fabrika vode, hidroelektrana, kao i drugih obnovljivih izvora energije. (kraj) nus