Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Svaka najava obnavljanja crnogorske flote više je nego dobrodošla, ukoliko se radi o dobro osmišljenom procesu koji se vodi na struèan, profesionalan i odgovoran naèin, sa realnim pokazateljima profitabilnosti i održivosti, ocijenio je èlan predsjedništva Pozitivne Crne Gore, Emin Durakoviæ. »Najava obnavljanja flote budi emocije, jer je Crna Gora imala viševjekovnu pomorsku tradiciju, koja je pod dirigentskom palicom ove vlasti i formalno prekinuta prije nekoliko godina«, rekao je Durakoviæ agenciji Mina-business. On smatra da prièa o obnovi flote ima više dimenzija, jer se, izmeðu ostalog, postavlja pitanje moralnog i profesionalnog kredibiliteta postojeæe vlasti da to uradi, ali i da li je saèinjena jasna cost-benefit analiza. »Pitanje je da li ista postavka vlasti, èak i isti pojedinci, koji su pod veoma sumnjivim okolnostima potopili nekadašnje evropske gigante Jugooceaniju i Prekookeansku plovidbu, imaju moralnog i profesionalnog kredibiliteta da na valjan naèin obnove flotu«, naveo je Durakoviæ. Delegacija crnogorske Vlade, koju je predvodio premijer Igor Lukšiæ, u utorak je u Šangaju u Kini preuzela brod „21. maj“, drugi koji je za potrebe kompanije Crnogorska plovidba sagraðen u šangajskom brodogradilištu. Prethodno je u istom brodogradilištu sagraðen i brod Kotor, prvi u obnovljenoj crnogorskoj floti, koji je odmah po isplovljavanju, u januaru, izdat u jednogodišnji zakup. Gradnja oba broda finansirana je kreditom kineske Eksim /Exim/ banke. Durakoviæ smatra da bi trebalo postaviti i pitanje da li je za kupovinu brodova za rasuti teret, koji prevoze niskotarifne robe, saèinjena jasna cost-benefit analiza, s obzirom na to da je u dokumentima Ministarstva pomorstva i saobraæaja pominjana nabavka kontejnerskih brodova. »To bi bilo saglasno trenutnim trendovima i kretanjima na regionalnom i svjetskom tržištu. Ovako, krenulo se u kupovinu novih brodova, kojima se teže obezbjeðuje teret, bez prethodne analize tržišta i bilo kakve strategije iz oblasti brodarstva«, ocijenio je Durakoviæ. On je dodao da u prilog tome govori i èinjenica da su brodovi odmah po izlasku iz luke dati u zakup, zbog nesposobnosti države da obezbijedi menadžment na tržištu. Durakoviæ je naveo i da je meðu faktorima koji opredjeljuju revitalizaciju i razvoj brodarstva onaj finansijski najmanje problematièan, odnosno da je najlakše kreditno se zadužiti i kupiti brod. „Problemi nastaju kada pokušate da privirite na visoko konkurentno tržište i bez strateškog partnerstva uðete u trku za obezbjeðivanje tereta i linija«, poruèio je Durakoviæ. On je dodao i da stanovnici Crne Gore moraju znati da brodove od svog novca nije kupila ni Vlada, ni državna kompanija, veæ graðani, kojima je na teret stavljen kredit od preko 50 miliona EUR. »Ono što je dobro u tom procesu je to što je na brodovima angažovan domaæi kadar, koji ima znanja i iskustva u pomorstvu«, ocijenio je Durakoviæ. Pozitivna Crna Gora, prema njegovim rijeèima, kao jedan od prioriteta promoviše obnovu brodarske flote, koja æe znaèajno uticati na rast društvenog proizvoda. Za taj proces su, kako tvrdi, neophodni dobra volja, znanje i sistemski princip zasnovan na održivosti i poznavanju transportnih trendova. »Mora se uraditi strategija razvoja u ovoj oblasti, koja mora biti kompatibilna i sa strategijom razvoja Luke Bar, odnosno željeznièkog i drumskog transportnog sistema. Umjesto dnevnopolitièkog pristupa i olakog zaduživanja na teret graðana, ljudi koji vode pomorski sektor moraju pokazati mnogo više odgovornosti i profesionalizma kada troše novac svih nas i makar poštovati ono što sami napišu i obeæaju«, poruèio je Durakoviæ. On je pitao i zbog èega se strategija razvoja pomorstva u Crnoj Gori ne bazira na nabavci kontejnerskih brodova kao najisplativijih, s obzirom na stalni trend rasta prometa kontejnera u Mediteranu i Jadranu, poveæanje vozarina na kontejnerskom tržištu od oko 230 odsto u posljednjih šest mjeseci, kao i na snažan razvoj kontejnerskih terminala u lukama. »Sa druge strane, najveæa neuposlenost brodova vlada na tržištu rasutih tereta, zbog stalnog trenda njegove kontenerizacije. Vozarine su za te brodove pale izmeðu 34 i 49 odsto, pa su takvi brodovi èesto neuposleni ili se prisilno koriste za prevoz generalnih tereta«, upozorio je Durakoviæ. On smatra i da trendovi, za koje struène analize pokazuju da æe dominirati u buduænosti, govore u prilog èinjenici da su Vladini potezi haotièni i nestrateški. »Zato bi kupovina ili najam polovnih ili novih kontejnerskih feeder brodova, èije su cijene oko sedam miliona EUR, bile za poèetak jedini logièan korak. Prethodno se Luka Bar, koja bi trebalo da bude generator razvoja brodarstva, mora pozicionirati kao transportno–logistièki centar Jadrana“, poruèio je Durakoviæ. On smatra da su iskorišæavanje postojeæeg ili gradnja novog kontejnerskog terminala u Luci Bar, kroz strateško partnerstvo sa nekom globalnom alijansom, kao i uspostavljanje linijskog servisa sa mediteranskim i jadranskim lukama, u direknoj vezi sa razvojem crnogorske flote, ali i zaleðne drumske i željeznièke infrastrukture. „Takav pristup i aktivnosti sigurno bi obezbjedili bolju buduænost crnogorskom brodarstvu i stvorile osnov za njegovu dugoroènu održivost“, kazao je Durakoviæ. Crna Gora, prema njegovim rijeèima, itekako ima kadar sposoban da povede crnogorsko brodarstvo u svijetliju buduænost, a garant uspjeha je i preko pet hiljada pomoraca koji uglavnom plove na najveæim svjetskim kompanijama. „Neki od njih su kapetani i oficiri na najveæim svjetskim brodovima, koji ostvaruju godišnje prihode veæe od bilo koje kompanije u Crnoj Gori. Kadra imamo i na kopnu, ali on je marginalizovan usljed zaèaurenosti vladajuæe partijske politike u odabiru“, saopštio je Durakoviæ. U Pozitivnoj, kako je dodao, smatraju da im je obaveza kreiranje ambijenta u kojem æe najodgovorniji i nastruèniji pojedinci zauzeti mjesta koja zaslužuju. (kraj) nar/bvm/dmv