Njujork, (MINA-BUSINESS) – Najava eksperata Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi veæ za tri mjeseca moglo doæi do nove velike ekonomske krize, posljedica je prouèavanja istorijskih globalnih i regionalnih kriza koje su se dogodile u periodu od 1970. do prošle godine. Struènjaci MMF-a, Luc Leven i Fabian Valencia, naveli su brojne èinjenice koje ukazuju na moguænost skorašnje krize u svjetskoj ekonomiji, meðu kojima i podatak da je recesija u Velikoj Britaniji dublja nego što se prvobitno mislilo, prenosi SEEbiz. Zvanièni podaci pokazali su da je britanska ekonomija u prvom tromjeseèju potonula 0,3 odsto, poslije pada veæeg od oèekivanih 0,4 odsto iz posljednjeg tromjeseèja prošle godine. Iz Nacionalnog ureda za statistiku (ONS) kazali su da je bruto domaæi proizvod (BDP) Velike Britanije u prva tri mjeseca ove godine oslabio 0,3 odsto u poreðenju s posljednjim kvartalom prošle godine, èime su potvrðeni prethodni podaci. ONS je, meðutim, revidirao podatke za posljednja tri mjeseca prošle godine, navodeæi da je BDP te zemlje u periodu od oktobra do decembra zabilježio pad od minus 0,4 odsto, umjesto minus 0,3 odsto koliko je prvobitno procijenjeno. Recesija se definiše kao dva uzastopna kvartala s negativnim privrednim rastom, a eksperti tvrde da veæina kriza nastupa u predizbornoj ili izbornoj godini u velikim zemljama. Ove godine biæe održani predsjednièki izbori u Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD), a planirana je i smjena politièkog rukovodstva u Kini, èija ekonomija je druga u svijetu. Istraživanje Levena i Valencije je pokazalo i da veæina kriza izbija u drugoj polovini godine, a vrhunac dramatiène situacije najèešæe traje od septembra do kraja decembra. Ukoliko je rijeè o posljednjoj krizi u globalnoj ekonomiji, eksperti MMF-a su kao njen poèetak oznaèili znake "stresa" u svjetskom bankarskom sistemu. Oštra kriza u bankarskom sektoru SAD-a i Velike Britanije je poèela 2007. godine, dok je u drugim zemljama buknula godinu kasnije, kada se otkrilo da i njihove banke rasplažu velikom kolièinom "zaraženih" hartija od vrijednosti. Poznati ekonomist i nekadašnji šef ekonomskog tima MMF-a, Kenneth Rogoff, tvrdi da se velike krize obièno pojavljuju u izbornoj godini, jer se taj period obièno poklapa s kalendarskim krajem godine, kada politièari uglavnom izbjegavaju da donose važne ekonomske odluke. On je naveo i da su grèki politièari, u periodu prije nego što je kriza u njihovoj zemlji postala javna, prikrivali èinjenice o realnom stanju zdravlja "potonule" domaæe ekonomije. Kao tipièan primjer zbog kojeg se razvija kriza analitièari navode aktuelnu situaciju u SAD-u, gdje dvije vodeæe politièke grupacije - republikanci i demokrati - ne mogu usaglasiti stavove o budžetskoj politici. Zbog toga bi se, kako neki eksperti predviðaju, najmoænija svjetska ekonomija uskoro mogla ponovno suoèiti s jakom recesijom. Analiza MMF-a pokazuje, izmeðu ostalog, da je tokom minule èetiri decenije Evropa bila ekonomski "najsigurnija" regija u svijetu, jer je u tom periodu pretrpjela samo jednu veliku krizu. Taj "problematièni” period, meðutim, još nije okonèano i moglo bi rezultirati finansijskim kolapsom u cijelom svijetu. Struènjaci MMF-a smatraju da su se u savremenoj svjetskoj ekonomskoj istoriji s najveæim brojem kriza suoèavali Afrika i Latinska Amerika, koje su pretrpjele u tom periodu èetiri krizna perioda. Slijede ih SAD i Rusija, a osim Evrope najmanje problema u vlastitim ekonomijama imale su Kanada i Australija. Prema mišljenju struènjaka MMF-a, najspokojniji period u svjetskoj ekonomiji bio je period u prvih nekoliko godina ovog vijeka. U to vrijeme su viðeniji meðunarodni ekonomisti upozoravali da æe nakon kreditnog buma vjerovatno uslijediti bankarska, a zatim i kriza cijele ekonomije, što se i dogodilo pred kraj minule decenije. (kraj) nar