Beograd, (MINA-BUSINESS) - Predstavnici Srbije i Crne Gore poèeæe naredne sedmice pregovore o podjeli deviznih rezervi, dugova i ostatka finansijske imovine bivše Savezne Republike Jugoslavije, najavio je danas guverner Narodne banke Srbije (NBS) Mlaðan Dinkiæ. On je podsjetio da Srbija, nakon ukidanja spoljnog zida sankcija, ima pravo da u narednih pola godine traži vraæanje zamrznutih kredita, meðu kojima su i pozajmice crnogorskim kompanijama Prekookeanska plovidba i Jugooceanija. “Sasvim je sigurno da æe u tom procesu NBS zastupati interese Srbije i da æemo sva potraživanja naplatiti. Ako ne budemo mogli da naplatimo sva potraživanja od Crne Gore, onda æe to biti riješeno kompenzacijom prilikom podjele deviznih rezervi”, kazao je Dinkiæ. On je ponovio da je uskraæivanje dozvole za rad Vojvoðanskoj banci poltièka odluka Centralne banke Crne Gore zbog najavljene agresivne naplate potraživanja od crnogorskih dužnika. Republika Srbija je nedavno postala jedan od akcionara u Vojvoðanskoj banci na osnovu preuzimanja njenog duga i konverzije potraživanja u vlasnièki kapital. On je dodao da crnogorske firme duguju Vojvoðanskoj banci oko šest miliona EUR, kao i da je meðu najveæim dužnicima lanac hotela u Budvi, pa Crna Gora želi da izbjegne plaæanje duga prema Srbiji. Iz CBCG je nedavno saopšteno da je najveæi dužnik Vojvoðanske banke budvanska korporacija Merkur. Dinkiæ je ocijenio da je uskraæivanjem dozvole Vojvoðanskoj banci u Crnoj Gori spuštena rampa za srpske poljoprivredne proizvode, pošto su veæina njenih klijenata proizvoðaèi hrane. “Ako naša hrana bude išla preko drugih banaka, biæe skuplja i manje konkurentna. To je sve u skladu sa usvojenim akcionim planom, kojim je Crna Gora izdejstvovala da hranu ne uvozi iz Srbije, nego iz inostranstva”, rekao je Dinkiæ. Prema njegovim rijeèima, èinjenica da je CBCG odobrila rad Komercijalnoj banci predstavlja dokaz njegovih tvrdnji. “Kako je moguæe da crnogorske vlasti daju dozvolu za rad Komercijalnoj banci koja je zahtjev predala mjesec nakon Vojvoðanske banke, a imaju gotovo isti kapital”, rekao je Dinkiæ, dodajuæi da on iznosi oko 3,5 miliona EUR. U razgovorima sa Meðunarodnim Monetarnim Fondom (MMF), kako je kazao, jedno od spornih pitanja bila je èinjenica da Crna Gora nekoliko mjeseci kasni sa otplatom kredita Rusiji za energetski sektor, koji iznosi izmeðu 600 i 800 hiljada EUR. “Prema nekim pravilima, cijela zemlja je u tom sluèaju kreditno nesposobna, ali MMF oèekuje da æe Crna Gora izmiriti svoju obavezu”, rekao je Dinkiæ. On je saopštio da je sporna i realizacija 50 miliona EUR kredita koji je španska Vlada odobrila za mala i srednja preduzeæa. “Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom je obavestilo špansku vladu da pregovori oko tog kredita padaju u vodu i moraju krenuti iz poèetka, jer Crna Gora nije obaviještena o njima, a državna zajednica još nije usvojila zakon koji omoguæava bilateralna zaduživanja”, pojasnio je Dinkiæ. (kraj) vos/anf/kmh