Podgorica, (MINA) - Udruženje ljubitelja Gorice i prirode danas je poèelo novu akciju prikupljanja šest hiljada potpisa protiv gradnje tunela u park šumi, koju æe proslijediti Vladi, sa ciljem da projekat ne poène dok ga struènjaci ne odobre. Predstavnici tog Udruženja u novembru su za samo 12 sati prikupili oko 2,5 hiljade potpisa graðana Podgorice, koji se protive gradnji tunela na Gorici. Udruženje je danas nastavilo graðansku akciju Ne tunel kroz Goricu, prvom u nizu planiranih konferencija za novinare, na kojima æe se govoriti o prirodnim i rekreativnim potencijalima Gorice. Predstavnik Udruženja Zoran Bojoviæ podsjetio je da gradska uprava u taj projekat ulazi bez potrebnih dokumenta. “Inicijativu æemo proslijediti Vladi i podiæi problem na nacionalni nivo i zahtijavati kvalitetnu nacionalnu debatu. To nije proširenje sušare u Zagorièu ili rekonstrukcija porodiène kuæe, radi se o ogromnom projektu. Studije izvodljivosti trenutno nema, a ako, kad se uradi, kaže da je to u redu, onda smo za to”, rekao je on. Bojoviæ nije želio da komentariše da li je realno oèekivati da se struka može potkupiti. On je najavio da æe se potpisi skupljati u podgorièkim kvartovima, a da su u planu i naselja, kao i da je moguæe potpisati i elektronsku peticiju na sajtu www. gorica.me. Bojoviæ je napomenuo da podršku peticiji mogu dati svi graðani Crne Gore. O biljnim stanovnicima, endemskim i reliktnim vrstama, zakonom zaštiæem biljkama i biljkama od meðunarodnog znaèaja sa Gorice, govorila je doktor sa Biotehnièkog fakulteta Danijela Steševiæ. Ona je kazala da je prvi popis biljnog stanovništva Gorice sproveden od 1997. do 2000. godine, s ciljem da se ukaže da ona ne treba da bude samo mjesto za sport i rekreaciju veæ da može biti i uèionica u prirodi. “Biološka vrijednost nekog predjela ogleda se po broju vrsta na jedinici površine kroz raznovrsnost, sastav biljnog svijeta. Prema popisu ovdje živi 460 biljaka, pri tom se misli na biljne vrste, ne na idividue”, pojasnila je Steševiæ. Prema njenim rijeèima, na tom relativno malom prostoru raste 14 zakonom zaštiæenih biljnih vrsta, od èega osam od meðunarodnog znaèaja. “Prve godine kada smo popisivali biljne vrste nismo sanjali da æe neke u meðuvremenu nestati. Žuti lužnjak, veoma specifièan, zabilježen je samo u Piperima i na Gorici. Na žalost zbog rekonstrukcija i nova infrastruktura iskidala je stanovište ove vrste i ona je sa Gorice nestala”, kazala je Steševiæ. Ona je navela da je požar koji je Goricu zahvatio prošle i ove godine, ugrozio stanište Stabljice. “Ljudi koji šetaju Goricom mogu zimi uživati u roze tonovima Mrazovca i Dalmatinskog šafrana, a donedavno su cvjetale i ciklame i spiralne orhideje", rekla je Steševiæ. Ona je kazala da je 1997. godine površina Gorice bila procijenjena na 144,24 hektra, a prošle godine na 120 hektra.”Strah me da pitam kolika je danas”. U nacrtu Strateškog plana razvoja Glavnog grada za period od 2012.do 2017. godine planirana je izgradnja tunela kroz brdo Gorica. Planirano je da tunel bude dug 582 metra, a povezivao bi centar grada i naselje Zagoric. Vrijednost projekta iznosi oko devet miliona EUR. (kraj) mib/isf