Podgoricam, (MINA-BUSINESS) - Kriza likvidnosti u Crnoj Gori obilježje je finansijskog tržišta i u julu. Kriza je najvidljivija na aukciji državnih zapisima koje emituje Ministarstvo finansija i kojima se premošæavaju kratkoroèni problemi u likvidnosti državnog budžeta. Kamatna stopa na zapise sa 56 dnevnim dospijeæem na aukciji održanoj 23. jula dostigla je nivo od 11,24 odsto na godišnjem nivou i u odnosu na prethodne aukcije pokazuje trend rasta. Rast kamatnih stopa na državne zapise jasno ukazuje na rastuæu krizu likvidnosti koja se može i dalje nastaviti. Posebno je indikativno da je kriza likvidnosti izražena u mjesecima kada su i budžetski prilivi uobièajeno veæi zbog turistièke sezone. Nastavak krize likvidnosti i relativno visoke kamatne stope na državne zapise, koji su reper za ostale kamatne stope, ozbiljno prijeti da naruši i ostale parametre, a u prvom redu godišnju stopu inflacije. Brojni nerašèišæeni dužnièko-povjerilaèki odnosi u Crnoj Gori dovode i do apela da rješavanje ovog problema napokon poène. Naime, postoje velika dugovanja države po osnovu poreza i doprinosa Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, dugovanja tog fonda Fondu zdravstva uz brojna dugovanja i meðusobno nerašèišæene raèune državnih povjerilaca odnosno dobavljaèa. U uslovima privredne tranzicije nerašèišæeni dužnièko-povjerilaèki odnosi veoma brzo mogu postati paraliza cijelom finansijskom sistemu i krizu likvidnosti napraviti trajnijom. Nerašèišæeni dužnièko-povjerilaèki odnosi mogu imati i niz drugih negativnih efekata po sistem u cjelini, zbog èinjenica da su dugo godina «gurani pod tepih» i da brojni njihovi akteri u meðuvremenu imaju znatno promijenjene uloge. Naime, neki od državnih funkcionera i službenika koji su zaduživali državu sada su u privatnom sektoru, sa dijametralno suprotnim interesima u odnosu na svoje ranije radne angažmane. Uvoðenju reda u finansijski sistem posebno bi doprinijelo osnivanje Kreditnog biroa kod kojeg bi bili pohranjeni svi podaci o kreditima koje banke odobravaju svojim klijentima. Ova centralizovana institucija locirana u na primjer, Udruženju banaka, postajala bi najznaèajniji izvor informacija o kreditnoj sposobnosti komitenata banaka što bi na srednji rok moglo smanjiti i aktivne kamatne stope koje sada sadrže i relativno visoku stopu rizika. Upotpunjavanje zakonske regulative neophodne za bankarski sistem i javne finansije se nastavlja. Poèetkom jula mjeseca donijet je i Zakon o osiguranju depozita. Donošenjem ovog zakona i formiranjem Fonda, planiranog u narednih šest mjeseci, jasno su naznaèene vrste depozita kod poslovnih banaka koji moraju biti obavezno osigurani. Donošenje ovog zakona ima dvije komponente, prva je ulivanje povjerenja u depozite, što bi trebalo stimulativno da djeluje na poveæane štednje kod banaka koje budu u sistemu osiguranja depozita, i druga koja dolazi do izražaja prilikom steèaja, odnosno likvidacije banaka, kada se depoziti automatski «zarobljavaju». Kolike æe efekte donošenje ovog zakona imati na poveæanje veoma niske štednje u domaæim bankama pokazaæe vrijeme, iako treba konstatovati da je problem mnogo kompleksniji te da se ne može rješavati iskljuèivo zakonskom infrastrukturom. Bankarsku ponudu u Crnoj Gori proširila je Euromarket banka. Naime, banka je ponudila moguænost provjere stanja na raèunu korišæenjem mobilnog telefona SMS porukom. Na taj naèin, znatno je racionalizovana i komunikacija sa bankom korisnicima njenih raèuna i servisa, a ova usluga je prva u nizu savremenih bankarskih usluga koje treba oèekivati u narednom periodu. Imajuæi u vidu da je penetracija mobilnih telefona u Crnoj Gori nešto veæa u odnosu na zemlje u regionu (56 odsto), korišæenje tih pogodnosti može biti od posebne koristi bankama i u procesu povratka povjerenja. Sredinom jula mjeseca vlasništvo i upravljanje Montenegrobankom, nekada najveæom bankom u Crnoj Gori, preuzela je Nova ljubljanska banka iz Slovenije. Izabran je novi upravni odbor i postavljen generalni direktor «uvezen» iz Slovenije. Nekoliko dana nakon preuzimanja, na tržištu kapitala u Crnoj Gori zabilježen je rekordni dnevni prometom akcija na jednoj berzi. Naime, na Montenegroberzi je izvršena kupoprodajna transakcija akcijama Montenegrobanke u iznosu od 10,6 miliona EURA izmeðu kratkotrajnog vlasnika Nove Ljubljanske banke i novog vlasnika Koroške banke, koja takoðe posluje u bankarskoj grupi NLB. Ovom transakcijom nekada najveæa crnogorska banka postala je vlasništvo Koroške banke iz malog slovenaèkog industrijskog grada Slovenj Gradeca. Iz Montenegrobanke je najavljeno da ova kupoprodaja neæe uticati na realizaciju njihovog poslovnog plana koji podrazumijeva nove proizvode, kreditne linije i tržišnu ekspanziju u Crnoj Gori pod kišobranom strateškog partnerstva Nove ljubljanske banke. Realizacija obeæanja o duplo nižim kamatnim stopama od postojeæih u Crnoj Gori još je neizvjesna, ako je suditi po kamatama koje ova banka veæ nudi graðanima za kredite za kupovinu automobila. Centralna banka Crne Gore poèetkom jula ponovo je donijela rješenje o otvaranju postupka likvidacije nad Ekos bankom iz Podgorice, jer je prethodno rješenje o otvaranju postupka likvidacije oboreno na Vrhovnom sudu. Otvaranje postupka likvidacije nad bankom kojoj je prije svega 18 mjeseci izdata dozvola za rad, pokazuje da Centralna banka nije kvalitetno procijenila osnivaèe ove banke. Likvidacija banke dodatno unosi nepovjerenje u bankarski sistem i u narednom periodu neophodno je poštedjeti javnost avantura sa olakim izdavanjem dozvola za rad. Na tržištu kapitala cijene akcija kompanija kojima se svakodnevno trguje na berzama ni u julu nisu osjetile znaèajnije oscilacije. Naime, akcijama Telekoma se trgovalo uz prosjeènu cijenu od 0,64 EUR, dok se akcijama Jugopetrola trgovalo prosjeènom cijenom od dva EUR. Cijene investicionih jedinica privatizacionih fondova osciliraju u odnosu na cijene u prethodnom mjesecu, iako je obim trgovanja ovim materijalom još uvijek mali. Nizak obim trgovanja na dvije berze u Crnoj Gori kao i kod malih kompanija znaèajna tržišna volatilnost, direktno utièe i na vrijednost indeksa koje one objavljuju. Tako je sa poèetnih martovskih 1.000 jedinica indeks Nove berze NEX 20, koji obuhvata 20 kompanija sa listi ove berze, krajem jula pao na 932,16 jedinica dok je indeks iste berze NEXPIF, indeks koji obuhvata svih šest privatizacionih fondova, iznosio 1060 jedinica, što je znaèajan pad u odnosu na prethodni mjesec kada je dostizao vrijednosti i do 1244 boda. Indeks Montenegroberze Moste krajem jula je iznosio 99,24 boda, što je neznatan pad u odnosu na mart ove godine od kada se poèeo objavljivati sa poèetnih 100. Na tržištu kapitala u Crnoj Gori karakteristièan je promet obveznicama Ministarstva finansija po osnovu takozvane «stare devizne štednje» i njihova kasnija realizacija, odnosno zamjena za kupovinu akcija koje u svojim portfeljima imaju državni fondovi. Trgovina obveznicama stare devizne štednje dinamizirana je u julu, nakon što je i ranijim štedišama Montenegrobanke pružena moguænost da svoju zarobljenu štednju mogu zamijeniti za obveznice. Ova moguænost je posebno interesantna kod privatizacije manjih preduzeæa u postvauèerskom periodu, jer su u veæini njih državni fondovi manjinski akcionari. Privatni investitori kupujuæi obveznice po osnovu «stare devizne štednje» po cijenama od 65 do 71 odsto nominale njima plaæaju akcije državnim fondovima sa znatnim diskontom u odnosu na procijenjenu vrijednost. Na taj naèin, proces privatizacije je dinamiziran u segmentu malih preduzeæa, a državni fondovi rasprodaju manjinske udjele u preduzeæima u kojima ionako nemaju znaèajniju ulogu u upravljanju. Privatni investitori operacijama kupovine obveznica i njihovim zamjenama za akcije manjih preduzeæa uveæavaju svoj vlasnièki udjel u malim preduzeæima, a u toku jula to je evidentno kod preduzeæa iz nekadašnjeg sistema Drvoimpex, hotelskim preduzeæima iz Pljevalja i Berana i maloprodajnom preduzeæu iz Nikšiæa. (kraj) dmc/kmh