Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorska Centralna banka (CBCG) odbacila je danas tvrdnje iz Unije poslodavaca Crne Gore da je novi naèin prinudne naplate duga, koji se primjenjuje od poèetka godine, komplikovan, skup i uzrok smanjenja privredne aktivnosti. Èlan Upravnog odbora Unije, Predrag Drecun, tvrdi da je mjenica još nepoznanica, jer je "èas ima èas nema", kao i da su informacije Centralne banke o trajanju blokade raèuna dužnika neprimjereno skupe. "CBCG u svakom momentu ima dovoljno mjeniènih blanketa svih apoena, a njihova cijena nije mijenjana. Pisana potvrda o statusu blokade ne košta 20, nego pet EUR, a ko uredno vodi svoju finansijsku dokumentaciju zna da nema potrebe da tu informaciju traži svakodnevno od CBCG", rekao je direktor njene Direkcije za regulativu i kontrolu platnog prometa, Veselin Koprivica. U pisanoj izjavi koja je dostavljena agenciji Mina-business on je saopštio da Drecunovi primjeri loših poslovnih rezultata nikako ne mogu biti posljedica naèina izvršavanja prinudne naplate, a rast nelikvidnosti korišæenja mjenice, tim prije što je rijeè o prenosivoj ispravi koja može samo smanjiti ukupnu nesposobnost plaæanja obaveza na vrijeme. Drecun je rekao i da su poslodavci tražili sastanak sa predstavnicima CBCG da bi razmotrili neke aspekte korišæenja ovlašæenja i mjenice, ali im na taj zahtjev nije odgovoreno. Koprivica kaže da su predstavnici CBCG i Unije održali više sastanaka èiji je rezultat ponovno korišæenje ovlašæenja kao sredstva obezbjeðenja plaæanja. "Nije mi poznato da su postojale nove inicijative u tom pogledu, buduæi da su sva sporna pitanja i nedoumice oko korišæenja ovlašæenja i mjenice objašnjeni Uniji poslodavaca u skladu sa propisima", rekao je on, podsjeæajuæi da je naèin izvršenja prinudne naplate sa raèuna izvršnog dužnika ureðen Zakonom o izvršnom postupku. Upotreba mjenice kao instrumenta obezbjeðenja ureðena je, dodao je on, Zakonom o mjenici, i u tom smislu ne bi smjela biti nepoznanica. Drecun smatra da u Crnoj Gori rast proizvodnje i usluga ne prati oèekivano poveæanje novèane mase, kao i da se nelikvidnost ne može izlijeèiti uz euro, osim spoljnotrgovinskim suficitom, pa je prepouèio multilateralnu kompenzaciju i razmišljanje o sopstvenoj valuti. Koprivica je saopštio da je u Crnoj Gori prošle godine nominalni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) iznosio 7,3, a ukupne novèane mase 10,6 odsto. Realizovani rast BDP-a rezultat je, kako je kazao, dijelom i stabilnih uslova poslovanja koji su u Crnoj Gori poèeli da se razvijaju upravo uvoðenjem eura. "Nelikvidnost je daleko lakše lijeèiti u uslovima stabilne valute, kakva je euro, a lijeèenje domaæom implicira emitovanje novca za njeno pokriæe koje može pokrenuti, a najèešæe i pokreæe, rast inflacije. U takvim uslovima dolazi do obezvreðivanja dugova, ali i potraživanja, štednje i kapitala, èega smo, na žalost, bili svjedoci devedesetih godina", rekao je Koprivica. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni, prema njegovim rijeèima, nije jedini izvor priliva novca u Crnu Goru, pa ona uprkos deficitu u ovom podbilansu, koji se znaèajnim dijelom formira i zbog uvoza robe namijenjenog reeksportu u Srbiju i na Kosovo, ostvaruje višak u bilansu usluga, prihoda i rashoda i transfera. Znaèajan iznos novca u Crnu Goru dolazi i iz finansijskih i kapitalnih transakcija, podsjeæaju iz CBCG, ocjenjujuæi da suficit u spoljnotrgovinskom bilansu nikako ne može biti jedini lijek za nelikvidnost, pogotovo imajuæi u vidu da se dio privrednih aktivnosti i prihoda od njih i dalje generiše u zoni sive ekonomije. (kraj) anf