Podgorica, (MINA) - Posljednja sjednica Komisije za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski održana je prije više od godinu, što pokazuje da nema nema politièke volje da se otkloni diskriminacija govornika srpskog jezika, smatra univerzitetski profesor i èlan Komisije Goran Radonjiæ. On je rekao da je prije toga rad Komisije bio obilježen stalnom opstrukcijom, nacionalistièkom retorikom èlanova koji predstavljaju crnogorski jezik, èija je ilustracija stav jednog od njih da oni „neæe da uèe Andriæa“. "Naèin na koji je došlo do politièkog dogovora i, još više, izbjegavanje da se on sprovede pokazuju da nema politièke volje da se otkloni diskriminacija govornika srpskog jezika. Rijeè je o sistemskom i masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava", rekao je Radonjiæ agenciji MINA. Radonjiæ je kazao da je teško reæi kakvo je faktièno stanje u školama, odnosno da li se poštuje dogovor da se kao nastavni predmet upisuje predmet Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski? "I sami nastavnici se nalaze u teškoj situaciji, jer rade bez zvanièno usvojenog programa, bez udžbenika koji bi proizašli iz tog programa, pod pritiskom, manje ili više otvorenim, da rade nešto što je u suprotnosti sa osnovnim pravilima sopstvene struke", rekao je Radonjiæ. Prema njegovim rijeèima, jezik male, ekstremistièke grupe i pravopis koji niko i ne upotrebljava pokušavaju se nametnuti svima, a prije svega govornicima srpskog jezika, koji predstavljaju najbrojniju jezièku ajednicu u Crnoj Gori. Radonjiæ je ocijenio da je odgovornost zbog takvog stanja prije svega na vlasti, a posebno na Ministarstvu prosvjete koje je trebalo da sprovede politièki dogovor. On smatra i da ne malu odgovornost imaju i institucije graðanskog društva, mediji i nevladine organizacije. Radonjiæ je rekao da je indikativno da brojne, veoma prisutne i uticajne nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, i koje su veoma osjetljive na prava minornih grupa, ne osjeæaju potrebu da u izvještajima i nastupima pomenu govornike srpskog jezika i gaženje njihovih ljudskih prava kakvo ne postoji nigdje u Evropi. On je kazao da je naèin na koji je ovaj problem predstavljen u javnosti veoma èesto obilježen, kako je naveo, glumljenim sljepilom koje je zapravo sauèesništvo u diskriminaciji. "Pitajte organizacije koje se zalažu, kako kažu, za „graðansko obrazovanje“, koji pokreæu „graðanske inicijative“, koji se bore za „prava mladih“, „pravnu državu“ i sl, da li i graðani koji govore srpski i njihova djeca treba da imaju ikakva prava, recimo pravo da se školuju na svom jeziku. Neka samo ne kažu da su sad preèa neka poglavlja u pregovorima sa EU, jer se ta poglavlja upravo tièu ljudskih prava", rekao je Radonjiæ. Prema njegovim rijeèima, slièno je i sa mnogim „nezavisnim“ medijima i „graðanski orijentisanim“ intelektualcima koji nalaze zamjerke vlasti skoro u svim oblastima, samo ne u toj. (kraj) žug