Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada, privrednici i lokalne samouprave, kroz bolju saradnju, moraju naći najbolje odgovore za sve probleme, kako bi se obezbijedio ubrzani ekonomski razoj, nova radna mjesta, novac za investicije i benefiti za svakog građanina, ocijenio je premijer Duško Marković. On je danas, na sastanku sa privrednicima u Privrednoj Komori (PKCG), rekao da je svjestan da pojedini zakoni predstavljaju velike probleme za privrednike, između ostalog i Zakon o javnim nabavkama. „Ući u proceduru neke javne nabavke je veća šansa da dobijete šećer ili neko srčano oboljenje nego da završite proces javne nabake. Mi to ne možemo da ignorišemo i to se mora riješiti“, poručio je Marković. On je naveo da odlučivanje o jednoj žalbi u postupku javnih nabavki traje oko 200 dana, a da je zakonski rok četiri ili pet puta kraći od toga. „To je stvar koja ne čini ozbiljnim državnu administraciju. Državi je potreban veći nivo discipline i odgovornosti. Velika je sloboda i anarhija u poštovanju propisa i odnosa prema državi“, kazao je Marković. On se osvrnuo na navode predstavnika šumarske industrije i na podatak da je samo iz Opštine Kolašin u ovoj godini izvezeno 24 hiljade kubika ogrijevnog drveta nekontrolisano prema Albaniji, kao i da je procenat izvoza ogrjevnog drveta prema toj državi u ovoj godini porastao oko 101,7 odsto. „I šta imamo kao posljedicu? Uništavanje našeg resursa. Treba li da se ustručavamo da kažemo nekome da to nećemo dozvoliti i da to ne smijemo da trpimo? Poštovaćemo sve sporazume koje smo potpisali, ali očigledno smo sposobniji da svaki ozbiljan sporazum izmanipulišemo. E, maniplulaciji kraj. Pa neka se ljute i u okruženju i u Evropskoj komisiji (EK), dok stvari ne uredimo. A možemo ih urediti ne za godinu ili dvije nego za dva mjeseca“, poručio je Marković. On je ocijenio i da je lokalna samouprava, ovako upostavljena i organizovana, jedna od najozbiljnijih biznis barijera. „U pojedinim situaicjama ne možemo da dođemo do ljudi iz lokalne samouprave po deset ili 15 dana. Ili kada se dogovorimo, oni se više ne javljaju ministru na telefon. To je tema za političku odgovornost, jer tamo ih nije poslao Bog niti ih je donijela roda, nego su po nekom osnovu došli na tu poziciju. Moraće da rade taj posao ili ćemo se razilaziti. Ili ćemo ovu bitku izgubiti, a nijesmo spremni da je izgubimo“, kazao je Marković. On je ocijenio da je ova godina za Crnu Goru bila jedna od najtežih nakon obnove nezavisnosti. „Smatram da su efekti napretka koji je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti, još nedovoljno vidljivi za privredu i veliki broj građana, kojima su upravo i dugoročno namijenjeni“, dodao je Marković. On je ocijenio da je Crnoj Gori neophodan dinamičniji ekonomski razvoj i stabilne stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na duži period u visini između četiri i pet odsto. „Neće nam biti ni najmanje prijatno, niti želimo da se time bavimo, ali ako budemo morali, ukupnu poresku i finansijsku disciplinu obezbjeđivaćemo pojačanim inspekcijskim nadzorom i beskompromisnim sankcionisanjem kršenja zakona“, upozorio je Marković. On je rekao da mora biti prekinuta praksa planskog izazivanja finansijske insolventnosti i stečaja, da bi se izigrala država i poslovni partneri. Marković je naveo da na poslovanje privrednika, direktno ili indirektno, utiče i politički ambijent u državi koji je opterećen bojkotom opozicionih stranaka kada je u pitanju rad parlamenta. „Logično je da se taj nepovoljan ambijent preliva i na vaš biznis. Svjesni smo toga i već više puta u posljednjih mjesec upućivali smo jasnu poruku da smo spremni na dijalog sa opozicijom, u cilju prevazilaženja problema i njihovog povratka u parlament. ÄŒinim to i danas“, saopštio je Marković. Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, saopštio je da se visoka nezaposlenost u kontinuitetu izdvaja kao jedan od glavnih problema crnogorske ekonomije. On je naveo i da se, kada je u pitanju lakoća poslovanja, bilježi pad. „Postojeći Zakon o radu je obiman po veličini, restriktivan po duhu i sa mnogo loših ili čak nepotrebnih odredbi“, smatra Mijušković. On je pozvao predstavnike Vlade da pitanja donošenja novih zakona o radu i socijalnom savjetu stave kao prioritete u narednoj godini. Mijušković smatra i da sistem javnih nabavki i dalje predstavlja ozbiljan problem poslovanju za naručioce i za ponuđače. „Smatramo da je neophodno i da kompanije koje se nalaze na tržištu, bez obzira na to što im je osnivač ili većinski akcionar država ili lokalna uprava, budu izuzeta od obaveznosti postupka javnih nabavki“, rekao je Mijušković. Sekretar Odbora za privredno zakonodavstvo PKCG, Aleksandar Mitrović, naveo je sistem javnih nabavki kao veliki problem. “što se tiče unaprijeđenja pravne regulative iz sistema javnih nabavki, tu mogu da se ostvare značajne uštede za javne finansije. Takođe veliki broj žalbi pritiska Državnu komisiju za kontrolu postupka javnih nabavki. Očekuje se da sada bude oko dvije hiljade žalbi, koja ima malo članova”, kazao je Mitrović. Predsjednik Odbora Udruženja građevinarstva, Milan Božović, smatra da je potrebno napravti sistem zaštite domaćih proizvođača građevinskih materijala od nelojalne konkurencije, odnosno okruženja, posebno Albanije i Bosne i Hercegovine. “Treba zaštititi proizvođače finalnih proizvoda građevinskih materijala, posebno u dijelu gdje posotoji sirovinsks baza u Crnoj Gori koju treba valorizovati”, dodao je Božović. Predsjednik Odbora Udruženja trgovine, Stevan Karadaglić, saopštio je da se privrednici iz tog sektora suočavaju sa brojnim barijerama, među kojima su otežana naplata potraživanja, blokada računa, siva ekonomija, rad na crno. “Poslovanje opterećuju i visoke takse i naknade posebno na lokalnom nivou. To se odnosi na komunalne takse. Takođe prisutan je i nedostatak finansijskih sredstava i neadekvatno edukovana radna snaga”, smatra Karadaglić. Predsjendik Odbora Udruženja poljoprivrede, Milutin Đuranović, ocijenio je da je neophodno smanjenje uvoza hrane i pića putem veće prodaje domaćih proizvoda. “Deficit se može smanjiti ili povećanjem priliva ili smanjivanjem odliva novca. Dok se u brojnim zemljama na kupovinu domaćih proizvoda gleda kao na stil života, kod nas se to i dalje sporadičan predmet pažnje, a ne istrajna aktivnost”, saopštio je Đuranović. Domaći proizvodi, kako smatra, treba da budu više zastupljeni na policama marketa i u ugostiteljskim objektima. “Kupujući domaće proizvode novac ostaje u Crnoj Gori, a time podstičemo i razvoj primarne proizvodnje i ostanak mladih na selu”, rekao je Đuranović. Predstavnik Hotelsko turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera, Radomir Zec, iznio je problem izdavanja saglasnosti dozvola. “Objekti koji nemaju elemnetarne uslove rade, i ne samo što rade nego i tjeraju goste”, kazao je Zec i dodao da su inspekcije ponekada u dosluhu sa ugostiteljima koji ne posluju legalno. Predstavnici trgovačkog sektora su naveli da se susrijeću sa problemima povećane konkurencije, uvođenja novih tehnologija, sive ekonomije, konkurencije iz neformalnog sektora. Oni su kao barijeru naveli i rad na crno i neformalno zapošljavanje odnosno osiguranja zaposlenih na minimalnu zaradu ili primanje plate na ruke. Privrednici su ocijenili i da je neophodna zajednička vizija za crnu metalurgiju. Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar poljoprivrede, Milutin Simović, kazao je da se nakon diskusije privrednika može izvući nekoliko bitnih poruka. Neke od njih su očekivanje punog poštovanja svih zakona, uklanjanje biznis barijere, brendiranje ekonomije, razvijanje infrastrukturnih projekta, borba protiv sive ekonomije, nelojalna konkurencija, izmjene Zakona o radu. On smatra da Zakon o radu, kojim su, kako je rekao, svi nezadovoljni, treba mijenjati tako da se obezbijedi veća fleksibilnost na tržištu rada i garantovana prava radnika. Ministar ekonomije, Dragica Sekulić, je, kada je u pitanju zaštita konkurencije, saopštila da Vlada nije u mogućnosti da favorzuje bilo koga. “Upozoravam vas da je često u prethodnom periodu bio prisutan manjak interesovanaja poljoprivrednika za grantove, uvođenje standarda u poslovanje i udruživanje u klastere”, kazala je Sekulić. Ona je pozvala privrednike da u narednom periodu, zajedno sa Vladom, otvoreno razgovaraju o svim problemima i zajednički nađu rješeenja. Ministar finansija, Darko Radunović, rekao je da je legelazacija neformalnih naselja i radne snage nešto odakle bi mogla da se crpi snaga za punjenje budžeta. “Razmišljamo o smanjenu poreza i doprinosa na lična primanja. Neće rasti porezi, nego će se širiti baza”, kazao je Radunović. Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, smatra da se problemi moraju rješavati sistemski. “Moraju se donositi sistemska rješenja. Mora se znati ko donosi rješenje za privremene objekte i ko ga je izdao i zašto”, kazao je Radulović i zaključio da je turizam generator razvoja. (kraj) jlb