• petak, 25 jul 2025

Neophodna jednostavna procedura

Neophodna jednostavna procedura
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Procedura koja se primjenjuje prilikom zaposljevanja stranih državljana u Crnoj Gori trebalo bi da bude jasna i jednostavna, ocijenili su predstavnici poslodavaèkih organizacija i dodali da nijesu sigurni da postojeæe stanje obezbjeðuje brzo angažovanje stranaca deficitarnih profila zanimanja. Direktor Montenegro biznis alijanse (MBA), Darko Konjeviæ, smatra da bi u narednom periodu trebalo raditi na izmjeni regulative koja se tièe zaposlenja stranaca, s obzirom da je poslodavac primoran da potraži radnu snagu iz okruženja i šire, ukoliko ne može da zadovolji potrebe za njom u Crnoj Gori. „Zbog toga mu treba mu omoguæiti da proceduru zapošljavanja obavi na najjednostavniji moguæi naèin“, rekao je Konjeviæ agenciji Mina-business. Procedura zapošljavanja stranih državljana u Crnoj Gori regulisana je zakonima o strancima i o zaposljavanju i radu stranaca, ali i drugim podzakonskim aktima. Stranci u Crnoj Gori mogu raditi ukoliko imaju radnu dozvolu, odobrenje za stalno nastanjenje, odnosno privremeni boravak, zakljuèen ugovor o radu, kao i pod uslovom da je obveznik za prijavljivanje rada to obavio u skladu sa zakonskim propisima. Konjeviæ je kazao i da bi nadležni državni organi u saradnji sa poslovnim asocijacijama trebalo da analiziraju proces zapošljavanja stranaca i dobijanja radnih dozvola, kako on ne bi predstavljao barijeru za obavljanje biznisa. „S obzirom na to da postoji izražena potreba za zapošljavanjem stranaca, posebno u turistièkoj sezoni, potrebno je da procedura bude jasna i jednostavna, kako bi poslodavci mogli lako da ostvare potrebu za radnom snagom“, saopštio je Konjeviæ. U Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG), prema rijeèima njenog savjetnika za pravne poslove, Rumice Kostiæ, nijesu sigurni da postojeæe stanje obezbjeðuje brzo i jednostavno zapošljavanje stranaca. „Mora se imati u vidu i èinjenica da do dobijanja adekvatne dokumentacije za stranca kojeg želi da zaposli, poslodavac snosi administrativne troškove vezane za proceduru, troškove smještaja i ishrane, kao i da pri tom podliježe riziku da ga on napustiti poslije kratkog vremena, odnosno prije isteka ili zakljuèivanja ugovora o radu, što se u praksi i dešava“, saopštila je Kostiæ. Ona je dodala da je u tom sluèaju neophodno da poslodavac ponovi proceduru za zaposlenje drugog stranca, što otežava poslovanja njegovog preduzeæa i uveæava troškove. Kostiæ je podsjetila i da je procedura zapošljavanja stranaca, do skoro, bila praæena i visokim troškovima taksi za izdavanje dozvola za rad i boravak. „Te takse su, shodno Zakonu o unapreðenju poslovnog ambijenta, znatno smanjene, tako da su one za izdavanje radnih dozvola pale sa 110 EUR na deset EUR, a za privremeni boravak sa 60, odnosno sa 80 EUR, kada je u pitanju boravak preko tri mjeseca, na deset EUR“, navela je Kostiæ. Ona smatra da kvota, odnosno broj radnih dozvola za strance, koju za svaku narednu godinu utvrðuje Vlada na predlog Ministarstva rada i socijalnog staranja, za sada nije predstavljala biznis barijeru za poslodavce. Kostiæ je kazala i da Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca nije predviðena moguænost da poslodavac zaposlenom strancu ponudi rasporeðivanje na druge poslove, èije obavljanje zahtjevao isti stepen struène spreme. U UPCG smatraju da radna dozvola predstavlja prvi korak na putu zaposlenja stranog državljanina, kao i da je ona usko povezana sa odobrenjem za privremeni boravak, jer se njeno vremensko trajanje vezuje za datum izdavanja tog odobrenja. „Višegodišnja privredna praksa potvrðuje neophodnost angažovanja stranaca zbog neuravnoteženosti ponude i tražnje pojednih profila radnika na domaæem tržištu radne snage, posebno za privredne grane kao što su turizam, graðevinarstvo i poljoprivreda“, saopštila je Kostiæ. Iz MBA su kazali da je dosadašnja praksa identifikovala dvije grupe problema u vezi sa zapošljavanjem stranaca, od kojih se prva odnosila na visinu taksi za dobijanje dozvola, koje su u meðuvremenu svedene na prihvatljiv nivo. Konjeviæ, meðutim, tvrdi da je ostao problem dugih procedura prilikom zapošljavanja stranaca, prouzrokovanih uèešæem više subjekata u procesu izdavanja dozvole i velikog broja potrebnih dokumenata. Iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) su objasnili da postoje tri vrste radnih dozvola, koje izdaje ta institucija – lièna, dozvola za zapošljavanje i ona za rad. Oni su objasnili da lièna radna dozvola omoguæava slobodan pristup tržištu rada, nezavisno od stanja i odnosa na njemu, kao i da stranca koji je dobije izjednaèava sa crnogorskim državljaninom u pogledu prava po osnovu nezaposlenosti i rada. „Lièna radna dozvola se može izdati strancu, kojem je odobreno stalno nastanjenje, izbjeglici ili osobi kojoj je data dodatna zaštita. Ona se izdaje na lièni zahtjev, na neodreðeno vrijeme, a izuzetno na godinu“, saopšteno je iz ZZZ. Oni su kazali da na osnovu dozvole za rad poslodavac zakljuèuje ugovor o radu sa strancem, za obavljanje poslova utvrðenih aktom o sistematizaciji radnih mjesta. Ta dozvola se izdaje na zahtjev poslodavca, na period do jedne godine, uz moguænost produženja. Iz ZZZ su objasnili da je dozvola za rad ona sa unaprijed odreðenim vremenskim trajanjem, na osnovu kojeg poslodavac zakljuèuje ugovor o radu. „One se prema namjeni dijele na sezonski rad stranaca, rad sa upuæenim strancem, osposobljavanje i usavršavanje stranaca i pružanje ugovornih usluga“, saopštili su iz ZZZ i dodali da se ona izdaje na period koji zavisi od njene namjene. Oni su naveli da nakon dobijanja radne dozvole stranac podnosi Ministarstvu unutrašnjih poslova zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak zbog zapošljavanja i rada, obavljanja privredne ili preduzetnièke djelatnosti ili sezonskog rada. „Nakon toga stani državljanin i poslodavac zakljuèuju ugovor o radu, a neophodno je i da stranac bude prijavljen na socijalno osiguranje. Obaveza poslodavca je i da u roku od 15 dana prijavi poèetak i prestanak rada stranca“, kazali su iz ZZZ. Strancima je u Crnoj Gori od poèetka godine izdato ukupno 11,57 hiljada radnih dozvola. (kraj) nar