Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Niska proizvodnja, neiskorišteni kapaciteti, nedostatak obrtnih sredstava, visoka zaduženost preduzeæa, suženo tržište i siva ekonomija problemi su sa kojima se suoèava crnogorska teksitilna, kožna i obuæarska industrija, ocijenjenili sudanas njeni predstavnici. «Proizvodni rezultati u ovim granama poražavajuæi su, nikad niži i gori. Ne postoji proizvodnja pamuènog prediva, kožarsko-obuæarske skoro da nema, a sve to nije dovoljno ni za održavanje objekata i infrastrukture», kazao je na sastanku Odbora udruženja tekstila, kože, gume obuæe, hemijske i farmaceutske industrije u Privrednoj komori, njegov predsjednik Branko Rakonjac. On je dodao da se crnogorska tekstilna, kožarska i obuæarska preduzeæa suoèavaju i sa problemima nelojalne konkurencije i nekonkurentnosti robe, kao i da privatizacija u njima nije uraðena na najbolji naèin. «Oèekujemo dobru privatizaciju, temo gdje nije uraðena, kako da bi ova preduzeæa mogla krenuti dalje», rekao je Rakonjac. Poseban problem u Crnoj Gori je, kako tvrdi, ne postojenje adekvatne institucije koja bi se bavila analizom uzoraka sirovina koje se koriste za proizvodnju, kao i izdavanjem sertifikata o kvalitetu. «To bi bio jedan od naèina za suzbijanje sive ekonomije», smatra Rakonjac. Izvršni direktor podgorièkog Titeksa Dragan Šaranoviæ najavio je da æe to preduzeæe uskoro osnovati društvo koje æe se baviti proizvodnjom konfekcije za zdravstvo i ugostiteljstvo. «Razmišljamo i o osnivanju preduzeæa za uslužnu djelatnost, kako bi zaposlili ostatak radnika», rekao je Šaranovuæ. On je podsjetio da Titeks ima višak kapaciteta, o èijoj æe sudbini odluèivati veæinski vlasnici, slovenaèka kompanija Novus i Fond zajednièkih ulaganja Trend. Izvršni direktor nikšiækog preduzeæa Koni, Miodrag Ðokoviæ kazao je da fatbrika u lošem stanju i da radnici veæ 20 dana štrajkuju zbog neizmirenih obaveza prema njima. Radnicima se, kako je rekao duguju èetiri-pet plata, kao i nadoknade za topli obrok, koje menadžemnt nije u stanju da isplati zbog niskih cijena po kojima strani partner otkupljuje njihove proizvode. «Prije godinu i po smo izbjegli steèaj prodajom nekih pogona, ali smo opet došli na isto. Oèekivali smo pomoæ države, ali ona za to nije zainteresovana», tvrdi Ðokoviæ. On je dodao da su Fond penzijsko-invalidskog osiguranja i Zavod za zapošljavanje svoje akcije, koje su imali u Koniju, ponudili na berzansku prodaju, zbog èega država nije zainteresovana rješavanje problema u tom preduzeæu. Predstavnik beranske fabrike za proizvodnju košulja Lavista, Raif Babaèiæ, smatra da je potrebno pojaèati carinske kontrole kako bi se sprijeèio uvoz sumnjive robe iz inostranstva i suzbila nelojalna konkurencija. Predstavnik bjelopoljske fabrike obuæe Lenka, Radoman Ðaloviæ kazao j da predstavnici njegove i bjelopoljskih fabrika Mladost i «10. maj», kao i beranske Polimke Berana razmišljaju o formiranju jedne zajednièke. «Crnogorski sjever ima kožarsko-obuæarsku industrijsku granu koja bi mogla zapošljavati veliki broj radnika», tvrdi Ðaloviæ. Predstavnik bjelopoljskog Mladost Slobodan Mrdak predložio je da predstavnici bjelopoljskih i beranskog preduzeæa u saradnji sa lokalnom samoupravom u narednih pet dana naprave okvirni predlog o naèinu njihovog objedinjenja i sa planom rada, koji bi proslijedili Odboru udruženja, a ono dalje prema Vladi. Izvršni direktor Hemomonta Aleksandar Markoviæ kazao da je vršaèki Hemofarm, koji posjeduje 70 odsto vlasništva u podgorièkom, nedavno prodat njemaèkoj kompaniji Štade. «To je dobra privatizacija kojom je dobijen jak strateški partner. Hemofarm æe u narednom periodu zadržati brend, a neæe biti krupnijih promjena u organizaciji, sistematizaciji i planu proizvodnje», ocijenio je Markoviæ. On je rekao da æe privatizacija Hemofarma imati pozitivne efekte i na Hemomont, kao i da se nada da æe njihovi kapaciteti i proizvodnja biti poveæeni. (kraj) nar/kmh