Podgorica, (MINA) – Nivo nacionalizma u Crnoj Gori i dalje je veoma visok, a najizraženiji stepen etničke distance je usmjeren prema Romima, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Ta nevladina organizacija danas je predstavila izvještaj “Etnička distanca u Crnoj Gori”, koji realizuje već 18 godina.

Istraživanje je pokazalo da su međunacionalne tenzije prisutne, ali sa pozitivnim trendovima, gdje se posebno bilježi smanjenje etničke distance kod mladih do 30 godina, kao i pad intenziteta nacionalizma među Albancima. 

Ti pomaci, kako prenosi PR Centar, ukazuju na postepenu promjenu stavova u određenim segmentima društva, iako izazovi i dalje ostaju izraženi.

Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je kazala da, prema istraživanju, Crnogorci imaju najviši nivo obrazovanja u poređenju sa ostalim nacionalnim zajednicama. 

„To se direktno odražava i na sektor zaposlenosti, gdje Crnogorci češće rade u privatnom sektoru. S druge strane, nezaposlenost je izraženija kod Albanaca, dok oni istovremeno pokazuju i viši stepen ekonomske neaktivnosti“, rekla je Vuksanović.

Ona je kazala da, u pogledu prihoda, Crnogorci prednjače, navodeći da svaki peti ima porodični prihod od oko 1,2 hiljade EUR.

„Bošnjaci i Muslimani, prema podacima iz istraživanja, imaju znatno niže prihode, pri čemu se više od 37 odsto ove populacije nalazi u kategoriji sa najnižim primanjima. Srbi imaju nešto bolje prihode od Bošnjaka i Albanaca, ali i dalje slabije u odnosu na Crnogorce“, kazala je Vuksanović. 

Ona je pojasnila da kumulativni podaci ukazuju da Crnogorci zauzimaju najviši stepen socioekonomskog statusa, da su u poređenju, Srbi pozicionirani iznad Bošnjaka, Muslimana i Albanaca, ali ispod Crnogoraca.

„Istraživanje pokazuje da je nivo nacionalizma u Crnoj Gori veoma visok, otprilike čak 70 odsto građana se slaže sa stavom da je opstanak naroda glavni zadatak svakog pojedinca“, rekla je Vuksanović. 

Kako je kazala, najviši stepen nacionalizma zabilježen je kod Srba i Bošnjaka. 

„Kada uporedimo današnje vrijednosti sa mjerenjem iz 2023. godine, za koje imamo referentne podatke, procjenjujemo da je stepen nacionalizma danas na manje-više istom nivou kao i 2023. godine, osim u slučaja Albanaca kod koji je izmjeren značajno niži nivo nacionalizma“, istakla je Vuksanović. 

Ona je navela da se taj pad može tumačiti ili smirivanjem tenzija pod uticajem evropske agende, ili većim političkim učešćem u strukturama vlasti.

Prema podacima iz istraživanja, kako je navela, građani sve više usvajaju konstruktivistički model shvatanja nacije, zasnovan na zajedničkom jeziku i kulturi, u odnosu na primordijalistički, koji nacionalnost vezuje za porijeklo i rođenje.

„Etnička distanca i dalje ostaje prisutna. Najveći stepen distanciranja pokazuje se prema Romima, naročito u srodničkim odnosima, preko 78 odsto. Crnogorci i Srbi pokazuju nizak nivo distance jedni prema drugima, dok Albanci ispoljavaju izraženu distancu prema Srbima“, kazala je Vuksanović. 

Ona je istakla da Srbi, s druge strane, pokazuju značajnu distancu prema Bošnjacima i Muslimanima.

Vukanović je kazala da se Crnogorci i Srbi značajno distanciraju prema Bošnjacima u kontekstu srodničkih odnosa. 

„Bošnjaci i Muslimani međusobno iskazuju gotovo potpunu bliskost, dok Albanci izražavaju visoku distancu prema Muslimanima, iako je taj trend u opadanju“, rekla je Vuksanović. 

Kako je kazala, u odnosu na Hrvate, Crnogorci iskazuju nisku distancu, osim u srodničkim vezama, dok Srbi pokazuju visoku distancu na svim nivoima. 

Vuksanović je rekla da je distanca prema Albancima i dalje izražena kod Crnogoraca i Srba, posebno u kontekstu srodničkih odnosa.

‚‚U procentima, etnička distanca je danas 15,9 odsto niža nego 2007.godine. U odnosu na prethodno istraživanje iz 2023.godine pohvalno je da nema regresivnih trendova“, dodala je Vuksanović.

Ona je naglasila da se pozitivan trend bilježi kod mladih, navodeći da osobe do 30 godina pokazuju najniži stepen etničke distance. 

„Ovo je naročito izraženo kod mladih Crnogoraca i Albanaca. Starije generacije pokazuju veće etničko distanciranje, koje se blago smanjuje nakon šezdesete godine života. Generacija Z je doživjela značajniji pad u etničkom distanciranju danas u odnosu na 2023. godinu“, rekla je Vuksanović. 

Prema njenim riječima, pripadnici nacionalnih manjina znatno češće osjećaju diskriminaciju.

Vuksanović je navela da svaki četvrti Bošnjak i Musliman smatra da je diskriminacija veoma izražena, dok je kod Albanaca taj procenat nešto niži. 

„Najviše zabrinjava percepcija diskriminacije u oblastima zapošljavanja i obrazovanja – dvije trećine Albanaca i Bošnjaka osjećaju diskriminaciju prilikom zapošljavanja, dok svaki treći u obrazovanju“, navela je Vuksanović.

Ona je kazala da podaci pokazuju da je uočena i diskriminacija u radu javnih službi, medija i sporta. 

„Pripadnici manjina smatraju da njihova prava nisu dovoljno poštovana – više od trećine Bošnjaka, Muslimana i Albanaca to potvrđuje, naspram 15 odsto Crnogoraca i 13 odsto Srba koji dijele taj stav“, navela je Vuksanović. 

Ona je dodala da je pozitivno ocijenjen rad nacionalnih savjeta, naročito Bošnjačkog i Albanskog. 

Ti savjeti su, prema mišljenju ispitanika, doprinijeli unapređenju statusa manjina.

Generalni direktor Direktorata za zaštitu i unapređenje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, Arben Džureta, kazao je da su prošle godine odobrili 450 hiljada EUR za projekte i programe nevladinog sektora koji doprinose očuvanju manjinskih prava.

On je istakao da je siguran da će CEDEM-ov projekat koji se bavi istraživanjem etničke distance doprinijeti boljem razumijevanju izazova koje kao društvo moramo zajednički prevazilaziti. 

Džureta smatra da svi moraju zajedno raditi kako bi crnogorsko društvo nastavilo da se razvija kao inkluzivno i ravnopravno, u kojem svi građani imaju jednaka prava u svim oblastima života.

„Ravnopravnost svih građana, bez obzira na njihovu kulturnu, jezičku ili nacionalnu pripadnost, najsvetiji je amanet naših predaka i najljepša zaostavština koju možemo ostaviti budućim generacijama“, poručio je Džureta.