Frankfurt, (MINA-BUSINESS) - Odluka italijanske Vlade o spašavanju dvije posrnule banke izazvala je talas oštrih kritika, pri čemu se Rimu zamjera da time šteti projektu osmišljenom da se podrži povjerenje u eurozonu u vremenima finansijske krize. Reuters u analizi piše da, nakon što su evropski zakonodavci proučili pojedinosti te odluke italijanske Vlade prema kojoj država preuzima teret troškova spašavanja, a ne ulagači, mnogi među njima kritikuju Rim zbog napuštanja duha zakonodavnog okvira poznatog kao bankovna unija, a zamjeraju i Evropskoj komisiji (EK) što je sve to dopustila. Italijanska Vlada odlučila je u nedjelju da spasi Bancu Popolare i Veneto Bancu s 5,2 milijarde EUR samo dva dana nakon što su iz Evropske centralne banke (ECB) upozorili da će te banke vjerovatno propasti, prenosi SEEbiz. Prema sporazumu postignutom prošlog vikenda, Italija će platiti više od pet milijardi EUR banci Intesi Sanpaolo da preuzme najbolju imovinu od dvije posrnule banke u italijanskoj regiji Veneto. Pored toga, daće garancije u iznosu do 12 milijardi EUR kako bi zaštitila najveću italijansku banku u poslovanju s građanima od potencijalnih gubitaka. Time je prekršeno načelo koje su dogovorili čelnici zemalja EU i koje je uvedeno u evropski zakon, prema kojem bi ulagači, a ne država, u prvom redu trebalo da snose troškove sanacije u slučaju propasti neke banke. "Sve je bilo uzalud. Ovo je loš dan za Europu. Novi udarac zadat je evropskoj integraciji", kazao je zastupnik u Evropskom parlamentu (EP) iz redova belgijske stranke Zelenih, Philippe Lamberts, koji je mjesecima vodio pregovore i pisao taj zakon uveden prošle godine. On je ocijenio takvu odluku velikim udarcem samoj zaj edničkoj evropskoj valuti i štetnom za ugled ECB koja nadzire poslovanje najvećih evropskih zajmodavaca. Europarlamentarac koji je takođe učestvovao u pisanju tog zakona, Sven Giegold, zahtijevao je da EP sprovede istragu zbog zaobilaženja donesenih propisa, okomivši se na EK čija je riječ bila zadnja kod odobravanja te šeme. Njemački zakonodavac u EP-u Markus Feber, kazao je da Italija nije poštovala nova pravila i predviđa da će Njemačka zbog toga biti nesklona uspostavljanju tješnjih veza u 19-članoj eurozoni. Prema njegovim riječima, to je agonija za bankarsku uniju i dalja integracija nema smisla. Zbog bojazni da će morati preuzeti najveći teret sanacije propalih banaka u zemljama poput Grčke ili španije, Njemačka je bila ključna kod pisanja zakona kojim bi se primoralo prebacivanje tereta troškova na leđa vlasnika obveznica i velikih depozita. I u njemačkom Ministarstvu finansija je italijanska odluka naišla na hladan prijem. "Korišćenje državne pomoći trebalo bi izbjegavati što je više moguće u slučajevima bankrota", kazala je portparol njemačkog ministra finansija Wolfganga Schaeublea, dodajući da je na EK da garantuje poštovanje pravila. Vlada u Rimu priželjkivala je da će se italijanske banke u dobroj finansijskoj situaciji udružiti i zajednički pomoći Bancu Popolare di Vicenza i Veneto Bancu. Međutim, mnoge to nijesu željele, budući da su već milijarde utrošile na pomoć ostalim posrnulim italijanskim bankama. U Reutersovoj analizi se navodi da potez Vlade koji je potom uslijedio, kojim se zaobilaze EU pravila, sada nameće veliki znak pitanja u vezi sa cjelokupnim zakonodavnim okvirom i oko toga hoće li moći ikad biti primijenjen umjesto spašavanja pomoću novca poreskih obveznika. (kraj) sam