Podgorica, (MINA) – Prisustvo najmanje treæine žena na izbornim listama i u parlamentu neophodno je obezbijediti jasnom normom izbornog zakona i odgovarajuæom sankcijom, jer æe se samo na taj naèin poveæati uèešæe žena u politici i odluèivanju, smatra poslanik Socijalistièke narodne partije Nataša Vukoviæ. Vukoviæ, koja je i èlan skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, ocijenila je da je ostvarivanje rodne ravnopravnosti potpuno dostižan cilj kada postoji jasna i iskrena politièka volja u jednoj partiji. “Pitanje je samo u kojim politièkim partijama u Crnoj Gori postoji iskrena politièka volja”, kazala je Vukoviæ agenciji MINA. Ona smatra da norma u izbornom zakonu kojom se mora obezbijediti prisustvo najmanje jedne treæine žena na izbornim listama i u Skupštini, mora biti praæena sankcijom. “Odnosno odbijanjem proglašenja izborne liste koja ne ispunjava taj uslov. Samo tako æe se poveæati uèešæe žena u politici i odluèivanju. To je SNP tokom posljednje tri godine dva puta inicirala”, rekla je Vukoviæ. Ona je ocijenila i da norma, koja je u ovom trenutku aktuelna na Kolegijumu, predstavlja potpuno obesmišljavanje prièe o rodnoj ravnopravnosti. “I proizvešæe kontraefekat. Pitanje je da li nam je svima cilj isti. Smatram da je vrijeme da se jasno i javno kaže koje to partije nijesu spremne ili nemaju snage za uvoðenje kvota u izborno zakonodavstvo”, rekla je Vukoviæ. SNP je, kako je kazala, u martu 2008. godine predložila izmjene izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na uvoðenje kvota za manje zastupljeni pol. “Predsjednik Skupštine taj zakon nikada nije stavio u skupštinsku proceduru. U septembru prošle godine tri opozicione partije predale su svoj predlog izbornog zakona u skupštinsku proceduru u koji su, na inicijativu SNP, ušle kvote za manje zastupljeni pol”, navela je Vukoviæ. Prema njenim rijeèima, jedino predstavnik SNP u Kolegijumu Aleksandar Damjanoviæ potencira pitanje rodne ravnopravnosti kao ozbiljan problem u usaglašavanju izbornog zakon. “I nailazi na æutanje jednih i eksplicitno odbijanje drugih. Pitanje je da li svi imamo isti cilj. Vrijeme je da se jasno i javno kaže koje partije nijesu spremne ili nemaju snage za uvoðenje kvota u izborno zakonodavstvo i prema tome da li smo i koliko zaista privrženi cilju postizanju rodne ravnopravnosti”, kazala je Vukoviæ. Ona je podsjetila da su u aprilu 2006. godine sve parlamentarne partije potpisale Deklaraciju o rodnoj ravnopravnosti i obavezale se da æe se zalagati za uvoðenje kvota u izborno zakonodavstvo i obezbjeðivanje mehanizama za poveæanje broja žena u organima partije. “SNP je od tada do danas poveæao broj žena u partijskim organima sa osam na 30 odsto, u poslanièkom klubu sa nula na 19 odsto”, navela je Vukoviæ. Prema njenim rijeèima, to je dokaz da je ostvarivanje rodne ravnopravnosti dostižan cilj uz postojanje jasne politièke volje u partiji. “Politièka volja, iskrenost i odgovornost biæei na probi veæ u utorak, na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost. Poslanice SNP-a su predožile da se Odbor izjasni i predloži Kolegijumu formu norme u izbornom zakonu koja obezbjeðuje ostvarivanje rodne ravnopravnosti kroz uvoðenje kvota za manje zastupljen pol”, kazala je Vukoviæ. Odbor kojem je, kako je dodala, to jedna od izvornih nadležnosti treba da pokaže da li je spreman da ponudi najbolje rješenje. “Ukoliko Odbor ne pokaže spremnost, postavlja se pitanje smisla postojanja ovog radnog tijela u Skupštini Crne Gore”, ocijenila je Vukoviæ. Prema njenim rijeèima, prièe o diskriminaciji koju trpe žene, buduæe majke se èesto èuju, “ali ne i vijesti da je neko kažnjen zbog toga”. “Ženi se prilikom zapošljavanja traži „obeæanje da ne planira porodicu“, a ako je zaposlena, ženi se može desiti da kada se vrati sa porodiljskog odsustva, shvati da su na njeno mjesto došli neki mlaði i slobodni, jer joj zakon o radu garantuje da neæe biti otpuštena samo za vrijeme odsustva a ne i nakon toga”, kazala je Vukoviæ. Kako je rekla, za razliku od razvijenih evropskih zemalja gdje žene grade karijeru, kod nas one održavaju egzistenciju i nemaju previše izbora. “Zbog nezavidne ekonomske situacije, nezaposlenosti, neizvjesne buduænosti, neriješenog statusa žene-majke, nestimulativne populacione politike, odnosno njenog potpunog odsustva, mladi se sve kasnije odluèuju na zasnivanje porodice”, rekla je Vukoviæ. Ona smatra da Crnoj Gori treba populaciona politika koja æe, prije svega, kroz podsticanje društvene brige o majci i djetetu omoguæiti stvaranje i oèuvanje porodice. Vukoviæ je dodala i da je izmjenama radno-pravnog i ostalog relevantnog zakonodavstva potrebno ostvariti punu zaštitu majki, trudnica, samohranih roditelja i djece. “To znaèi da se garantuje oèuvanje radnog odnosa za vrijeme i poslije porodiljskog odsustva, kao i sankcionisanje poslodavaca koji krše prava i jednake moguænosti za rad”, kazala je ona. Vukoviæ je kazala da žene duže traže i teže dobijaju posao, manje su plaæene u odnosu na muškarce za isti posao, kao i da otežano dolaze do rukovodeæih pozicija, a da ih na najuticajnijim funkcijama gotovo i nema. “Povrh svega, suoèene su sa starosnom diskriminacijom, ispunjavanjem estetskih stereotipa, kao i strahom od gubitka posla, ukoliko se odluèe na materinstvo. Da se, meðutim, takav položaj žena postoji ne samo kod nas veæ i u mnogim razvijenim zemljama, potvrðuju podaci brojnih meðunarodnih organizacija, meðu kojima i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i Evropske agencije za statistiku”, objasnila je Vukoviæ. U Crnoj Gori, kako je navela, postoji rodna nejednakost u nizu osnovnih uslova za funkcionisanje, a prevashodno u prihodima i primanjima koji su uslovi ekonomske nezavisnosti žena. “Iako se razlike meðu polovima polako smanjuju, naše društvo i dalje karakteriše ekonomska nejednakost žena i muškaraca, izražena kroz vlasništvo i zaposlenost, nejednake šanse za napredovanje u karijeri, neravnomjerno rasporeðen teret roditeljstva i obavljanja poslova u domaæinstvu”, kazala je ona. “I dalje je nepisano pravilo da žene u Crnoj Gori ne nasljeðuju imovinu i nekretnine, samo osam odsto njih ima stan na svoje ime, šest odsto ima svoj automobil, a svega jedan odsto su vlasnice kompanije ili biznisa”. Rodna neravnopravnost je, smatra Vukoviæ, prepreka društvenom i politièkom razvoju i ogranièavajuæi ekonomski potencijal polovine društva. “Najuticajniji krugovi moæi iskljuèuju žene. Gdje je stvarna moæ, tu žena nema ili ih je veoma malo. U Vladi Crne Gore je ponovo samo jedna žena, u Skupštini deset, meðu predsjednicima politièkih partija, s izuzetkom jedne, nema žena, meðu direktorima preduzeæa ih je malo”, kazala je ona. Vukoviæ smatra da se mora napraviti jasan zakonski okvir kojim bi se omoguæilo jednako pravo na ekonomsku nezavisnost, pravo na jednaku zaradu za jednak rad, ravnopravnost prilikom donošenja odluka, dostojanstvo, integritet i iskorjenjivanje rodno zasnovanog nasilja. “Da bi žene ravnopravno uèestvovale u svim oblastima života moraju biti na mjestima gdje se donose odluke. Da bi se to ostvarilo potrebno da se suoèimo sa èinjenicom da je Crna Gora na posljednjem mjestu od svih bivših zemalja SFRJ po broju žena na mjestima odluèivanja, zatim da konstatujemo da je to problem Crne Gore, odnosno èitavog društva, a ne žena”, ocijenila je Vukoviæ. Ona je objasnila da je jedan od najsvježijih primjera kako se obezbjeðuje odgovarajuæi procenat žena na mjestima odluèivanja naèin na koji je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope riješila taj problem. “Nakon što je u decembru usvojena rezolucija koja je obavezivala delegacije da obezbijede odgovarajuæi procenat žena u svom sastavu, delegacije država koje to nisu ispoštovale, njih tri, su ušle u rizik da izgube pravo glasa, meðu njima je bila i Crna Gora. Naravno, kada smo suoèeni sa sankcijom riješili smo to”, kazala je Vukoviæ. “Oèigledno je da je problem bio lako rješiv, ali se u njegovo konaèno rješavanje ušlo tek kad smo suoèeni sa sankcijom”. Vukoviæ je dodala da je poruka jasna – da se samo jasnom normom u novom izbornom zakonu kojom se obezbjeðuje prisustvo najmanje jedne treæine žena na izbornim listama, ali i kasnije u Skupštini može obezbijediti poveæanje uèešæa žena u politici i na mjestima odluèivanja. (kraj) boj/djs