Podgorica, (MINA) - Objavljivanjem liènih podataka iz biraèkog spiska, poput imena i prezimena i broja biraèkog mjesta na kojem se glasa, ne krši se Zakon o zaštiti liènih podataka, ocijenio je èlan Savjeta Agencije za zaštitu liènih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanoviæ. Dnevni list Dan danas je objavio podatke, kako se navodi, 98 sigurnih biraèa Demokratske partije socijalista (DPS), njih koji su upisani u biraèki spisak za opštinu Pljevlja, a pravo glasa ostvaruju i na teritoriji Bosne i Hercegovine. “Cijenim da ovaj mediji u konkretnom sluèaju nije se ogriješio o odredbe predmetnog Zakona. Biraèki spisak, shodno zakonu, je javna isprava u kojoj se vodi evidencija o licima koja ostvaruju biraèko pravo i služi samo u funkciji izbora”, kazao je Lacmanoviæ agenciji MINA. On je naveo da se podaci mogu obraðivati na pošten i zakonom zasnovan naèin i uz saglasnost osoba èiji se podaci obraðuju i ne u veæem obimu nego što je potrebna svhra za koju su namijenjeni. “Zakon predviða da se podaci mogu obraðivati bez saglasnosti osoba ukoliko se obavljaju poslovi od javnog interesa ili u vršenju javnih ovlašæenja koja su u djelokrugu rada, odnosno nadležnosti rukovaoca zbirke liènih podataka ili treæe strane, odnosno korisnika liènih podataka”, dodao je Lacmanoviæ. Prema njegovim rijeèima, obaveza nadležnih organa je da biraèki spiskovi budu potpuni, taèni i ažurni. “Ukoliko se pojave situacije da to nije sluèaj svi, pa i mediji, imaju pravo da ukazuju na odreðene nepravilnosti”, rekao je Lacmanoviæ. On je kazao da se objavljivanjem podataka poput imena i prezimena i glasaèkog mjesta, ne krši Zakon o zaštiti podataka o liènosti, jer, kako je naveo, nisu u veæem obimu, niti su suprotni njihovoj namjeni. “Ne mogu se praviti paralele sa nekim prethodnim pojavama, jer nije isto objavljivanje imena i prezimena i biraèkog mjesta sa iznošenjem u javnosti podataka jedinstvenog matièkog broja, adrese. Pogotovo važi za lica koja obavljaju javne funkcije”, rekao je Lacmanoviæ. On je dodao da osobe èiji se podaci objave, ne mogu ili barem æe pretrpjeti znatno manju štetu od onih koji su to mogli u nekim ranijim sluèajevima, èiji su podaci objavljeni u znatno veæem obimu. „U svakom sluèaju, prednost se mora dati pravu javnosti da zna u odnosu na pravo na zaštitu liènih podataka. Javnost treba da zna da li se Zakon poštuje i da li su svi pred njim jednaki“, zakljuèio je Lacmanoviæ. On je podsjetio da Agencija daje mišljenja o primjeni Zakona o zaštiti podataka o liènosti, i o tome da li odreðeni naèin obrade liènih podataka ugrožava slobode i prava osoba. “Ta mišljenja daje Savjet Agencije, podjednako po zahtjevu medija, državnih organa, privrednih društava ili pojedinaca”, zakljuèio je Lacmanoviæ. (kraj) brv/žug