• petak, 25 jul 2025

Obradoviæ da obavlja funkciju do pravosnažne presude

Obradoviæ da obavlja funkciju do pravosnažne presude
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Sandra Obradoviæ mora da obavlja funkciju predsjednika Sindikata Kombinata aluminijuma (KAP) sve do pravosnažne odluke o tužbi koji je podnijela, poruèili su iz Unije slobodnih sindikata (USS). Iz Unije su najavili da æe povodom toga preduzeti dvije kljuène aktivnosti, a prva æe biti usmjerena na izmjene Zakona o steèaju. Generalni sekretar Unije, Srða Kekoviæ, kazao je da æe druga aktivnost biti posveæena zaštiti Obradoviæ koja je je dobila nezakoniti otkaz zbog sindikalnih aktivnosti. Kekoviæ je na konferenciji za novinare saopštio da nije prvi put da njihovi sindikalni lideri kao predstavnici sindikalnih organizacija dobijaju otkaz. “To je jasna poruka èlanstvu da ukoliko predsjednik sindikata nije žaštiæen, u tom sluèaju svi zaposleni èlanovi sindikata treba da znaju kakve sve reperkusije mogu imati zbog njihovih aktivnosti”, ocijenio je Kekoviæ. On je kazao da æe obratiti Evropskoj konrederaciji sindikata i Meðunarodnoj konfederaciji sindikata èiji su èlanovi, sa molbom da se obrate vlastima u Crnoj Gori i da traže zaštitu od ove, kako je kazao, antisindikalne diskriminacije. On je dodao da æe podnijeti i žalbu Komitetu za slobodu organizovanja pri Meðunarodnoj organizaciji rada. Prema njegovim rijeèima, prema Opštem kolektivnom ugovoru koji je na snazi od aprila prošle godine sindikalne prostorije su nepovredive, što znaèi da Obradoviæ ima pravo pristupa tim prostorijama u KAP-u i da u njima nastavi da obavlja sindikalne aktivnosti. “Ona æe sjutra u 12 sati poæi u KAP da ostvari to pravo, i mi iz najužeg rukovodstva USSCG æemo biti sa njom, da budemo svjedoci da li æe menadžment opet diskriminisati sindikalno ili æe joj omoguæiti da obavlja svoje aktivnosti”, saopštio je Kekoviæ. On je kazao da æe Unija u sluèaju da se ponovi sindikalna diskriminacija, u svojstvu svjedoka podnijeti kriviènu prijavu. Koordinator programa ljudskih prava u Graðanskoj alijansi, Milan Radoviæ poruèio je da je neprihvatljivo da, imajuæi u vidu èinjenicu da je Crna Gora Ustavom definisana kako država socijalne pravde, se radnici i njihovi sindikalni predstavnici tretiraju kao biznis barijere. On je kazao da u sluèaju Obradoviæ postoje brojni elementi koji nijesu u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. “Èinjenica da radnici u KAP-u nemaju pravo na odmor apsolutno ne može da važi, jer naš Ustav propisuje da svi zaposleni imaju pravo na odmor i da taj odmor mora biti plaæen”, podsjetio je Radoviæ. On je dodao da Pakt o ekonomskim i socijalnim pravima propisuje da zaposleni imaju pravo na odmor i da radnici imaju pravo na razumno ogranièenje radnog vremena, tako da tretiranje radnika na bilo koji drugi naèin po ovom pitanju predstavlja diskriminaciju i nehumano postupanje. “Stav da je Obradoviæ otpuštena kako bi se podmlaðivao kadar takoðe je u suprotnosti sa Ustavom, koji zabranjuje ovu diskriminaciju i u suprotnosti je sa Zakonom o zabrani diskriminacije kojim se izrièito kaže da je zabranjena diskriminacija po starosnoj dobi”, naveo je Radoviæ. Koordinator regionalnog odbora USS, Aleksa Marojeviæ, govoreæi o steèajnom postupku naveo je da su godinama izražavali nezadovoljstvo sporošæu i neefikasnošæu steèajnog postupka u Crnoj Gori. “Izmjene Zakona o steèaju, odnosno donošenje Zakona 2002. godine, zatim Zakona 2011. godine nije ništa bitnije promijenilo da bismo dobili efikasnije steèajeve koji bi bili u funkciji onaga što je smisao steèaja i steèajnog postupka u preduzeæima”, smatra Marojeviæ. Prema njegovim rijeèima, steèajevi su se pretvorili u novi vid privatizacije kroz koji se oduzima imovina graðanima koji su postali vlasnici dijela kapitala kroz proces masovne vauèerske privatizacije. On je kazao da su se poèetkom januara ukljuèili u raspravu o nacrtu izmjena i dopuna Zakona o steèaju, gdje su iznijeli svoje stavove, primjedbe i ocjene i uputili ih Ministarstvu ekonomije. Prema njegovim rijeèima, posebno je problematièno što kroz steèajeve zaposleni postaju obespravljeni, što je naroèito izraženo u malim i srednjim preduzeæima. “U velikim preduzeæima, kao u sluèaju Željezare, KAP-a, Boksita, steèajni upravnici nijesu osporavali postojanje sindikata, jer se ipak radilo o mnooljudnijim kolektivima, dok se u malim organizacijama radnicima u startu da do znanja da nemaju pravo na sindikalno organizovanje”, kazao je Marojeviæ. Marojeviæ smatra da je problem što steèajni upravnici sebi daju diskreciono pravo da sami utvrðuju po slobodnoj volji, ko æe i u kom iznosu utvrditi zarade zaposlenih, koje se obièno utvrðuju na nivou minimalne zarade. “Ponašaju se po sistemu, ako vi neæete, ima ko hoæe da radi”, ocijenio je Marojeviæ. Marojeviæ je saopštio da æe se obratiti predlagaèu tražeæi da se te stavke ugrade u Zakon o steèaju i ako ne bude razumijevanja sljedeæa aktivnost æe biti prema Skupštini, gdje æe pokušati da putem amandmana djeluju kroz poslanièke klubove. Èlan Sekretarijata USS i predsjednik sindikata Vojske Crne Gore, Nenad Èobeljiæ saopštio je detalje Prvomajske protestne šetnje koja æe pod sloganom Udahnimo slobodu u deset sati poèeti na Trgu Republike. On je kazao da su detalji protestne šetnje usklaðeni sa problemima koji postoje i da su usklaðeni sa ciljevima koje žele da postignu. Èobeljiæ je saopštio da æe poruke poslati kroz 51 parolu ispisane na transparentima koje su grupisane na naèin da su 21 usmjerene prema graðanima, isto toliko prema institucijama a devet prema EU. “Poslaæemo poruke graðanima da su oni važan èinilac u napretku ovog društva, zatim æemo se obratiti institucijama države koje smatramo odgovornim za stanje u kojem se nalazimo i na kraju æemo uputiti poruku Evropskoj uniju kakvu državu želimo i na koji naèin želimo da nam pomognu", rekao je Èobeljiæ. On je kazao da æe protestna šetnja biti sprovedena Bulevarom Svetog Petra, zatim Njegoševom ulicom, pored zgrade Vlade, Ministarstva finansija, zatim Skupštine i završiæe se na Trgu gdje æe biti poslate poruke EU. Programom je predviðeno da na kraju bude organizovano potpisivnje peticije koja se odnosi na program socijalnog stanovanja. (kraj) dmv/bvm