Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Hipotekarna banka otvoriæe najverovatnije narednog mjeseca filijalu u Kotoru koja bi radila sa stanovništvom, kao i ekspozituru za poslove platnog prometa u Baru, najavio je danas interni revizor Nebojša Ðokoviæ. Hipotekarna banka trenutno saraðuje samo sa preduzeæima. »Planirali smo da filijala u Kotoru poène rad sa stanovništvom od otvaranja, a kasnije bismo se eventualno odluèili na takav potez i u Podgorici«, kazao je Ðokoviæ agenciji Mina-business. Prema njegovim rijeèima, motiv proširenja na poslove sa graðanima nije finansijska korist, veæ konkurencija stranih banaka i popularizacija. »U Crnoj Gori postoji nekoliko stranih banaka, što je uslovilo potrebu da pristupimo novom tržištu. Posao sa stanovništvom nije naroèito profitabilan, s obzirom na veliku administraciju i mali obrt, ali bi promovisao banku jer bi zadovoljavala i interese obiènog stanovnika«, objasnio je Ðokoviæ. On smatra da æe posao sa stanovništvom biti profitabilan tek kada država reguliše staru deviznu štednju. »Podatke Centralne banke Crne Gore o vraæanju povjerenja u bankarski sistem treba uzeti sa rezervom. Došlo je do blagog rasta depozita i štednje ali nikako toliko da bismo moli da ga smatramo trendom i uspjehom«, ocijenio je Ðokoviæ. On je ocijenio da Centralna banka nema isti odnos prema svim crnogorskim bankama. »Ne tražumo povlastice, veæ iste uslove kao i druge banke u Crnoj Gori. Centralna banka je nekim državnim tolerisala velièinu kapitala, izdavanje garancija bez pokriæa i ulazak u izuzetno riziène poslove koji bi trebalo da budu sankcionisani«, kazao je Ðokoviæ. On smatra da bi, u sluèaju da Centralna banka zaustavi uvoðenje prinudnih mjera i likvidaciju banaka, povjerenje u bankarski sistem Crne Gore bilo izgubljeno narednih deset godina. Ðokoviæ je kazao da je za ozdravljenje bankarskog sistema potrebno identifikovati koje æe banke biti likvidirane, a koje sanirane. »Potrebna je državna agencija koja bi preuzela loše plasmane i potraživanja banaka, a onda ih servisirala javnim dugom. Postoje razmišljanja da to ugrožava države sa budžetskim i deficitom platnog bilansa, ali mislim da to u Crnoj Gori ne bi trebalo da se desi«, rekao je Ðokoviæ. On je objasnio da bi preuzimanjem loših potraživanja iz banaka, država stimulisala razvoj preduzeæa dužnika, a kasnije bi ih na duži period servisirala kroz njihovo bolje poslovanje. »Druga moguænost je da banke zamijene potraživanja za osnivaèki kapital u preduzeæima, što je gore, jer bi to bila samo zamjena loše aktive. Ovakav model je primijenjen u nekim državama Istoène Evrope, ali nema pravila koja odreðuju da njegov uspjeh«, kaao je Ðokoviæ. (kraj) dmc/kmh