Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupštinski Odbor za privredu, finansije i zaštitu životne sredine zakljuèio je danas da Parlamentu predloži odlaganje rasprave o Predlogu zakona o konfliktu interesa zbog njegovog inoviranja i pripreme amandmana. Predlog zakona je na dnevnom redu zasjedanja Skupštine zakazanog za sjutra, a o njemu se danas nije izjasnio ni Zakonodavni odbor, èija je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma, usljed obaveza nekih èlanova. Sjednica Zakonodavnog odbora trebalo bi da bude nastavljena sjutra. Odbor za privredu, finansije i zaštitu životne sredine je usvojio predloge pet zakona, o spoljnoj trgovini, zaradama državnih službenika i namještenika, porezima na premije osiguranja, upotrebu putnièkih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, kao i o državnoj revizorskoj instituciji. Predsjednik Odbora Predrag Boškoviæ je saopštio da æe to tijelo i skupštinske struène službe do naredne sjednice Parlamenta pripremiti amandmane na Predlog zakona o konfliktu interesa. Prema njegovoj ocjeni, Predlog je neprecizan, krši Ustavom garantovana prava, a Komisiji nadležnoj za utvrðivanje konflikta interesa daje prevelika ovlašæenja. «Nije nam cilj opstrukcija donošenja zakona o konfliktu interesa, veæ da ga upodobimo sa principima koji važe u regionu», kazao je Boškoviæ obrazlažuæi zakljuèak Odbora. On je prvo predložio vraæanje Predloga u formu nacrta, ali je nakon protivljenja predstavnika predlagaèa, direktora Agencije za antikorupciju Veselina Šukoviæa, zakljuèio da njegov tekst treba mijenjati amandmanima. Šukoviæ je napomenuo da je Predlog prošao javnu raspravu i da je zateèen brojnim primjebama. Njegovu sugestiju da Odbor ne predlaže povlaèenje Predloga sa dnevnog reda sjutrašnje sjednice Skupštine nije usvojen jer je, kako je pojasnio Boškoviæ, rok za dostavljanje amandmana završen u ponedjeljak u 11 sati. Predlog zakona o spreèavanju konflikta interesa Vlada je utvrdila u julu 2002. godine i uputila ga Skupštini na usvajanje, ali je tada vraæen na doradu. Uprkos tome, tekst nije mijenjan. Primjenom novog zakona, ministri i poslanici ubuduæe ne mogu biti u upravnim odborima preduzeæa. U posebnim sluèajevima, oni mogu biti u upravi kompanija èiji je država vlasnik, ali nemaju pravo na naknadu, osim za putne troškove. Osim Šukoviæa i predstavnika Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Drina Galièiæa, na današnjoj sjednici Odbora niko od prisutnih nije podržao Predlog. Boškoviæ je ocijenio da je zakon neprecizan zbog èega æe èim stupi na snagu svi funkcioneri i poslanici biti u poziciji konflikta interesa. »Na primjer, moje dijete kad dobije poklon od moga oca vredniji od 50 EUR, to æe biti konflikt interesa, a poklonjeni predmet postaæe državna imovina«, saopštio je Boškoviæ. Predloženim tekstom, kako je dodao, funkcionerima je zabranjeno èlanstvo u organima privrednih društava, u koje se ubraja i Skupština akcionara. »Na taj naèin æe svi funkcioneri koji imaju vauèere ili akcije doæi u poziciju konflikta interesa«, pojasnio je Boškoviæ. Najviše primjedbi na Predlog imao je predstavnik Instituta za strateške studije i prognoze i Centra za preduzetništvo i ekonomski razvoj, Petar Ivanoviæ, koji je ocijenio da je takav propis nemoguæe primijeniti. On je pozvao Šukoviæa da na sopstvenom primjeru provjeri odredbe Predloga i utvrdi koliko bi situacija u svakodnevnom životu znaèilo konflikt interesa. »Pristup Predloga zakona je da èim postanete funkcioner, u konfliktu ste interesa, dok u drugim zemljama ta situacija postoji kada privatni interes stavite iznad javnog«, objasnio je Ivanoviæ. Kako je napomenuo, naèin odluèivanja nadležne Komisije je »veoma èudan«, a sporno je i objavljivanje izvještaja o prihodima i imovini funkcionera na internet stranici. Predstavnik OEBS-a Drino Galièiæ je objasnio da bi popis imovine bio na internetu dok traje politièka kampanja, da bi graðani znali za koga glasaju, jer poslanici imaju obavezu javnosti. Nakon završetka kampanje, kako je dodao, Komisija odreðuje šta treba da bude na internet stranici. Na sjednici Odbora je na zahtjev direktora Nex Montenegro berze Mladena Bojaniæa raspravljano i o moguæem kršenju propisa Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) zbog višemjeseènog odlaganja davanja rješenja Montenegroberzi da je uskladila poslovanje sa zakonima. Odbor je zadužio KHOV da u Godišnjem izvještaju koji priprema za Skupštinu, a koji treba da dostavi do jula, posebno obradi postupke za koje Bojaniæ tvrdi da predstavljaju kršenje Zakona o hartijama od vrijednosti. Bojaniæ je zatražio ispitivanje zakonitosti postupka izdavanja dozvole za rad Montenegroberzi, jer sumnja da se pod formom dopune dokumentacije produžava rok za usklaðivanje akata, organizacije i poslovanja sa zakonskim odredbama, èime se direktno krši Zakon o hartijama od vrijednosti. Tim Zakonom je propisano da je Montenegroberza dužna da usaglasi akte, organizaciju i poslovanje sa zakonskim odredbama najkasnije dvije godine od njegovog stupanja na snagu, što je rok koji je istekao 4. januara prošle godine. On smatra da je KHOV «zaobišla zakon» kada je Pravilima o izdavanju dozvole za rad berzi dopustila Montenegroberzi da je obavezna da u tom roku samo dostavi zahtjev za izdavanje dozvole. Bojaniæ je ocijenio da Komisija nema pravo da duže od godinu odluèuje o dostavljenom zahtjevu Montenegroberze i prolongira rokove u nedogled idodao da je Nex Montenegro berza spremna da podnese konkurenciju, ali ne i da trpi štetu pruzrokovanu kršenjem zakona. Predsjednik KHOV Zoran Ðikanoviæ je na tvrdnje Bojaniæa odgovorio citiranjem rješenja Upravne inspekcije i Privrednog suda u Podgorici koji su odbili zahtjeve Nex Montenegro berze. Od Upravne inspekcije Nex je tražio kontrolu postupanja KHOV, ali je to tijelo 17. decembra prošle godine ocijenilo da nema osnova da preduzme mjere iz svoje nadležnosti. Podgorièki Privredni sud je 27. februara odbacio zahtjev za likvidaciju i brisanje Montenegroberze iz Centralnog registra. Bojaniæ je kazao da te dvije institucije nijesu ocjenjivale zakonitost i eventualno kršenje propisa, veæ da su samo konstatovale da su nenadležne za to pitanje. Ðikanoviæ je rekao da se protiv ponašanja KHOV buni samo direktor Nex Montenegro berze, a ne njeni vlasnici koji, kako je dodao, napuštaju to tržište i trguju na Montenegroberzi. Nakon toga, Bojaniæ je potvrdio da neki od vlasnika trguju na konkurentskoj berzi i najavio da æe Nex utvrditi razloge. Osim probijanja roka za prilagoðavanje poslovanja Zakonu o hartijama od vrijednosti, on osporava i informacije o kapitalu Montenegroberze objavljene u prospektu koji je pratio emisiju akcija tog tržišta kapitala. Prema njegovim tvrdnjama, Montenegroberza nije koristila softver za elektronsku trgovinu 31. marta, što je bio kranji rok koji joj je odborila KHOV, veæ nekoliko dana kasnije. «Ta berza nije imala softver do 31. marta, ali èekamo da to utvrdi i KHOV», rekao je Bojaniæ. (kraj) dmc/del