Podgorica, (MINA) – Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, èisto je politièka i nema nikakvo nauèno i akademsko opravdanje niti utemeljenje, ocijenila je profesorica opšte lingvistike na Filozofskom fakultetu u Nikšiæu Rajka Glušica. Ona je rekla da nije taèno obrazloženje Vlade da se Fakultet otvara jer postoji izražena potreba za nastavnim kadrom iz te oblasti i da æe montenegristika, kao najmlaða grana slavistike, svoj buduæi razvoj temeljiti na struènjacima obrazovanim na ovom studijskom programu. Glušica je kazala da potrebe za kadrom, profesorima crnogorskog jezika, nauènim istraživaèima (magistri i doktori nauka) iz oblasti crnogorskog jezika, književnosti i kulure, zadovoljava Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti sa Filozofskog fakulteta u Nikšiæu. „Vlada otvara fakultet za jotovanu varijantu crnogorskog jezika èime produbljuje podjele u crnogorskoj jezièkoj zajednici, èini štetu crnogorskoj nauci i kulturi i po ko zna koji put podupire retrogradnu i nacionalistièku jezièku politiku, koja uprkos podršci Vlade, nema ni sadašnjost, a kamo li buduænost“, rekla je Glušica u intervjuu agenciji MINA. Na pitanje da prokomentariše da li ima dovoljno novca za finansiranje Fakulteta za crnogorski, Glušica je rekla da je Vlada olako donijela odluku, usmjeravajuæi veliku kolièinu novca u organizaciju jedne kadrovski i nauèno riziène institucije u vrijeme najteže finansijske krize na Univerzitetu Crne Gore. “Na državnom Univerzitetu, èiji drastièno smanjeni budžet ne pokriva ni plate zaposlenih, a kamoli nauènoistraživaèki rad, obustavljen je izbor docenata - nezampaæena mjera štednje u akademskom svijetu. Mladi doktori nauka umjesto da se nagrade za postignute nauène rezulte, ogroman rad i trud, ostaju bez posla”, upozorila je Glušica. Ona je navela da je na Filozofskom fakultetu devet saradnika u nastavi pred odbranom doktorata otpušteno u decembru prošle godine.” Skoro svi su u meðuvremenu doktorirali ali nijesu vraæeni na platni spisak, èekaju da kriza proðe i da im se pokrene procedura izbora u zvanje docent”. Glušica je rekla da su mnogi konkursi za izbor u zvanje usporeni ili se odlažu. “Profesori Filozofskog fakulteta od aprila 2011. ne primaju nadoknade za održane èasove na osnovnim i postdiplomskim studijama, za diplomske, magistarske i doktorske radnje”, navela je ona. Glušica je dodala da se nauèni èasopise odavno ne štampamju veæ se objavljuju u elektronskoj formi. “Takvo je stanje na državnom Univerzitetu, a onda Vlada lako odluèi da iz budžeta odvoji ogromnu kolièinu novca da finansira potpuno nepotreban Fakultet na Cetinju, nakon što je i do sada izdašno nagraðivala istu ekipu u okviru dosadašnjeg Instituta za crnogorski jezik”, rekla je Glušica. Ona je istakla da ne može, a da ne sumnja u administrativno, organizaciono, kadrovsko i akademsko funkcionisanje Fakulteta u osnivanju. „Bez krovne institucije Univerziteta koja kontroliše kvalitet nastave, planove, programe, kadrovska rješenja, izbore u zvanja, komisije, regularnost akademskih procedura, odobravanje tema za diplomske, magistarske radove i doktorske disetracije (vjerujem da æe odmah poèeti sa doktorskim studijama, one su im prijeko potrebne)“, rekla je Glušica. Ona je ocijenila da je za sve poslove u nauèno- istraživaèkom, obrazovnom, organizacionom, finansijskom radu odgovarati samo ministru prosvjete nezamislivo i neozbiljno, pa makar i najbolji poznavalac ove problematike vršio tu funkciju. „Funkcionisanje jedne visokoobrazovne institucije, pa i novosnovanog i nepotrebnog Fakulteta za crnogorski jezik književnost veoma je ozbiljan i kompleksan posao za koji nijesu kvalifikovani oni kojima je povjeren“, rekla je Glušica. Ona je navela da bi Vlada, da je analizirala koliko se u javnom diskursu koji zahtijeva upotrebu standardnog jezika (državna administracija, mediji i obrazovni sistem) koristi jotovana varijanta crnogorskog jezika sa novim slovima i nakon pet godina insistiranja na njoj kao èisto crnogorskoj, vidjela da je ona potpuno odbaèena. Glušica je ocijenila da æe Fakultet za crnogorki jezik i književnost biti jedini na svijetu za jedan jezik. Ona je rekla da su matiène institucije za studiranje nekog jezika, kulture i književnosti stvorene na tom jeziku filološki ili filozofski fakulteti. “Izgleda da je naš crnogorski jezik toliko poseban, “autohton i autentièan” (to tvrde tvorci crnogorske jezièke politike, iako autohton u lingvistici znaèi jezik posebnog porijekla bez srodnika i roðaka) i prestižan (po broju govornika i po ekonomskoj snazi države, pa æe se izuèavati svuda u svijetu) da za takav jezik mora postojati poseban fakultet izvan postojeæe akademske prakse”, kazala je Glušica. Ako se, kako je rekla, žele preseliti institucije sa crnogorskim imenom na Cetinje, "onda su mogli preseliti postojeæi Institut za crnogorski jezik i književnost iz Podgorice, sa svoja tri zaposlena". „A ne pretvarati ga u Fakultet, dodajuæi mu uz nauèno-istraživaèku i obrazovnu komponentu iako je svima poznato da pomenuti Institut nema kadar ni za jednu, a kamoli za drugu aktivnost“, rekla je ona. Glušica je navela da nema toga zakona o bilo kom gradu, pa i prijestonici koji može regulisati i retemetiti akademsku i organizacionu strukturu državnog Univerziteta, bez dogovora sa odgovornim ljudima tog Univerziteta. Ona je ocijenila da neobaviještenost rektora Predraga Miranoviæa zabrinjava, i da bi on trebalo da bude upoznat sa svim promjenama u crnogorskom visokoobrazovnom sistemu, naroèito kada se one tièu univerzitetskih jedinica za koje je odgovoran. “Morao bi da zna kakve æe posljedice osnivanje novog fakulteta imati po Studijski program za crnogorski jezik na Filozofskom fakultetu. Koliko mi je poznato, na novinarsko pitanje šta æe biti sa studijskim programima za crnogorski i srpski rektor Miranoviæ nije imao odgovor”, ukazala je Glušica. Ona je rekla da je taèno da interesovanje za Studijski program za crnogorski jezik iz godine u godinu raste i da to pokazuje da mladi ljudi prepoznaju posveæenost nastavnika (predmete jezika i književnosti predaje 15 doktora nauka u svim akademskim zvanjima, i još sedam na opštim predmetima) i ozbiljnost rada na tom studiju. Glušica je kazala da je u godini osnivanja 2008. na tom studijskom programu upisan broj studenata predviðen konkursom, da bi veæ od naredne broj zainteresovanih prevazilazio cifru traženu konkursom. Ona je rekla da po zainteresovanosti studenata Studijski program za crnogorski jezik spada u sam vrh na Filozofskom fakultetu. „Novi Fakultet na Cetinju neæe imati nikakav uticaj na upis studenata na Studijski program za srpski, ali bi mogao da smanji upis na Studijski program za crnogorski jer imamo skoro iste nazive koji mogu da zbune mlade ljude, tako da je novoosnovani Fakultet nominalno konkurencija našem Studijskom programu, ali ni po èemu drugom nije“, istakla je ona. Glušica je rekla da otvaranjem Fakulteta oèekuje nastavak retrogradne i nenauène prièe o crnogorskom jeziku kao autohtonom jeziku posebnog porijekla i strukturno razlièitog od bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Ona je upozorila da se opasnost od takve nacionalistièke prièe sa novim fakultetom uveæava jer se mladi ljudi, potencijalni studenti izlažu manipulacijama koje æe im se servirati kao nauène istine. „Sa takvim obrazovanjem neæe moæi mrdnuti sa Cetinja. Na Fakultetu æe se naravno udomiti svi crnogorski domoljubi koji su dali doprinos naopakoj kodifikaciji crnogorskog jezika, kojima æe nedostajuæe nauène i akademske reference nadomjestiti dosljedno “jotiranje”, kazala je Glušica. Na pitanje kako procjenje da æe se osnivanje tog fakulteta uticati na razvoj i upotrebu crnogorskog jezika, Glušica je odgovorila da neæe nikako jer, kako tvrdi, standardni crnogorski jezik nije ono što zagovaraju èlanovi Instituta / Fakulteta za crnogorski jezik – samo jotovana varijanta sa novouvedenim slovima. Glušica je rekla da se osioci zvaniène jezièke politike danas smatraju crnogorskim jezikom samo njegovu jotovanu varijantu, iako su u pravopisu i gramatici prihvaæene obje varijante kao ravnopravne. Ona je kazala da, što se tièe upotrebe jotovane varijante crnogorskog jezika koja je ušla u normu, ona se uprkos nastojanjima nosilaca te jezièke politike svela samo na upotrbu u Institutu/Fakultetu za crnogorski jezik i Maticu crnogorsku. “Ni jedan medij ni štampani ni elektronski nije ništa mijenjao u svom pisanom i verbalnom iskazu, niti je prihvatio novonormirane oblike i nova slova. Državna administracija takoðe ne prihvata, jezièke vratolomije propisane novim Pravopisom crnogorskog jezika”, podsjetila je Glušica. Ona je kazala da ni u obrazovnom sistemu, uprkos stalnom inspekcijskogm nadzoru i novim udžbenicima crnogorskog jezika, nema sistemske upotrebe zadate jotovane varijante. „Dakle, u tri osnovna domena upotrebe standardnog jezika –mediji, administracija, obrazovni sistem, ne koristi se jotovana varijanta“, ukazala je Glušica. Ona smatra da je odluka Vlade pogrešna jer nije donosena na osnovu analiza i ozbiljnih elaboracija o opravdanosti osnivanja i u skladu sa potrebama crnogorskog društva i visokoobrazovnog sistema. “Nasuprot analizi i elaboraciji, Vlada nastavlja da, kao èarobnim štapiæem pretvara nevladinu organizaciju “Institut Vojislav P. Nikèeviæ” u “nauèni” Institut za crnogorski jezik i književnost, a onda isti taj Institut u Fakultet za crnogorski jezik bez ikakvog akademskog ili kadrovskog utemeljenja i društvenog opravdanja”, rekla je Glušica. (kraj) žug/mib