Podgorica, (MINA-BUSINESS) - U Crnoj Gori nema preciznih podataka o broju zaposlenih "na crno" i u zoni sive ekonomije, ali upuæeni tvrde da u graðevinarstvu, poljoprivredi, saobraæaju, trgovini, ugostiteljstvu, zanatstvu i uslugama tako radi oko 30 hiljada ljudi. Pobjeda piše da je ovakav vid zapošljavanja dominantan kod mlaðe populacije, u dobi izmeðu 20 i 30 godina, koja se uglavnom nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, sa statusom zvanièno nezaposlenih. "Neto plata zaposlenih na crno je za oko 30 odsto veæa od zarade legalno zaposlenih na koju se plaæaju porezi i doprinosi", navodi dnevnik. " Izmeðu nelegalno zaposlenog i poslodavca postoji specifièna interesna koalicija, koja u kraæem vremenskom intervalu zaposlenom donosi korist, ali, dugoroèno posmatrano, ima niz negativnih posljedica za radnika". To se odnosi na uskraæivanje ostvarivanja prava koja se stièu legalnim zasnivanjem radnog odnosa, veliki rizik u sluèaju povrede na radu i neizvjesnost penzijsko-invalidskog osiguranja. Savjetnik direktora Zavoda za zapošljavanje Ratko Bakraè podsjeæa da je rad na crno izvor egzistencije velikog broja ljudi, što država ne smije da prenebregne, ali mora iæi jaèe u njegovo suzbijanje. "Novac koji gubi iz fiskalnih obaveza za javnu potrošnju, država može nadomjestiti kroz porez na dodatu vrijednost, akcize i na druge naèine, ali fondovi zdravstva i PIO nemaju alternativu, njihov osnovni izvor finansiranja su doprinosi", rekao je on. On smatra da je najbolji naèin za legalizaciju rada na crno kombinacija manjih poreskih optereæenja i kazni. Kada inspektori utvrde da je radnik zaposlen na crno, izrièu mjeru privremene zabrane rada u objektu do legalizacije radnika. "Od aprila 2003. do danas, od pojaèanog nadzora inspektora, rad na crno sveden je na oko deset odsto, što je kao i u ostalim zemljama u regionu. Najviše rada na crno ima u graðevinarstvu, ljeti u ugostiteljstvu", rekla je glavni republièki inspektor rada Anka Stojkoviæ. Ona je ocijenila da iz onoga na šta inespektori nailaze na terenu proizilazi da je mnogo lakše suzbijati rad na crno, nego štititi interese i prava zaposlenih. Uz prosjeènu platu od 250 EUR; piše dnevnik, država zbog rada na crno mjeseèno gubi 5,7 miliona EUR, a godišnje 68,4 miliona. (kraj) anf