Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kazinske i lutrijske igre na sreću trebalo bi da budu obuhvaćene on lajn sistemom nadzora, a u toj oblasti potrebno je i jačanje kapaciteta i uvođenje efikasnih kaznenih mjera, ocijenjeno je danas na konferenciji u Podgorici. Izvršni direktor Institut za pravne studije (IPLS), Ilija Vukčević, kazao je da su godinama prisutni neuspjeli pokušaji da se donese novi zakon o igrama na sreću u Crnoj Gori i da se naprave značajnije izmjene i dopune tog akta. On je na konferenciji pod nazivom Igre na sreću – kako do efikasnijeg i transparentnijeg sitema, koju je organizovao IPLS, podsjetio da se zakon primjenjuje još od 2004. godine, navodeći ga je „vrijeme pregazilo“, jer reguliše materiju koja se razvija iz dana u dan, prenosi PR centar. „Međutim, u decembru prošle godine desio se jedan veliki korak u ovom pravcu - Ministarstvo finansija je potpisalo sporazum o grantu sa slovačkom Vladom, koja je planirala da za potrebe novog zakona o igrama na sreću, kao i unaprjeđenje nadzornog sistema ISONIS igara na sreću, uplati Ministarstvu milion EUR“, naveo je Vukčević. On je kazao da je prva tranša uplaćena i objasnio da na osnovu tog sporazuma Ministarstvo ima obavezu da do 31. oktobra uputi Vladi Nacrt novog zakona o igrama na sreću i spremi tehničke pretpostavke za razvoj ili unaprjeđenje postojećeg nadzornog sistema. Vukčević je rekao da su na on lajn nadzor priključeni priređivači kladioničarskih igara, automati za igre na sreću, automati za igre na sreću u kazinima i priređivanje od igara na sreću preko interneta. „Kroz on line nadzor se kontroliše pravilan obračun i naplata varijabilne koncesione naknade, koja predstavlja razliku između uplata i isplata igrača igara na sreću”, objasnio je Vukčević. Prema njegovim riječima, problem je bio u tome što nije postojao efikasan nadzor nad svim tim. Nadzor u toj oblasti trebalo bi, kako je rekao, da obavlja Inspekcija za igre na sreću koja prije postojanja tog sistema nije mogla da kontroliše taj oblik prikupljanja prihoda. On je ocijenio da je postojeća platforma ISONIS dala dobre rezultate i da predstavlja dobar osnov za unaprjeđenje sistema nadzora. „Smatramo da je potrebno proširenje on line sistema nadzora na igre na sreću kojim po važećim propisima nijesu obuhvaćene kazinske i lutrijske igre na sreću, kao i unaprijeđena tehnička rješenja u cilju fiskalizacije uplata i isplata“, saopštio je Vukčević. Govoreći o institucionalnom sistemu, Vukčević je rekao da stalne izmjene u arhitekturi institucionalnog sistema, kao i zastarjeli Zakon o igrama na sreću, proizvode probleme u odnosima i funkcionisanju nadležnih institucija. U pogledu unapređenja legislativnog okvira u cilju povećanja Prihoda, Vukčević smatra da najveći potencijal rasta postoji u oblasti unaprjeđenja kazino turizma, priređivanja igara na sreću putem interneta, kao i lutrijskih igara na sreću. Pomoćnica direktora Poreske uprave (PU), Gordana Pejović, kazala je da, kada je u pitanju naplata prihoda kod priređivača igara na sreću, ta institucija obavlja administriranje onoga što je već državni organ propisao, a to su koncesije koje je svaki pripređivač od igara na sreću dužan da plaća. Pejović je kazala da su on line igre sve popularnije u Crnoj Gori i u svijetu, navodeći da priređivači igara na sreću plaćaju dio koji je država odredila da plaćaju po tim mjestima kako igraju. „To je sva vrsta prihoda koju mi, kao poreski organ, možemo da naplatimo od priređivača igara na sreću. Imamo fiksni i varijabilni dio, i dio koji se odnosi na online klađenje, koji iznosi deset hiljada po jednom on line kockanju, koje je priređivač igara na sreću dobio koncesiju od države“, rekla je Pejović. Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković, kazala je da je jedan od načina na koji prihodi od igara na sreću mogu da se legitizimizuju i učine dijelom društveno prihvatljivim jeste da se makar jedan njihov dio investira u rješavanje nekih društvenih problema. „Koji su to društveni problemi i na koji način se to rješava zavisi od zemlje do zemlje. U najvećem broju slučajeva zemalja Zapadne Evrope i regiona, dio prihoda se opredjeljuje za projekte u oblasti socijalne zaštite, u najširem smislu“, navela je Novaković. Ona je podsjetila da je do 2017. godine postojalo takvo zakonsko rješenje u Crnoj Gori. „Više od deceniju postojalo je rješenje da se 60 odsto prihoda od koncesionih naknada opredjeljuje za šest oblasti – socijalnu zaštitu i humanitarnu djelatnost, zadovoljavanje potreba osoba sa invaliditetom (OSI), razvoj sprota, kultura i tehnička kultura, vanistitucionalno obrazovanje, doprinos borbi protiv bolesti zavisnosti, i za oblast medijskog pluralizma“, kazala je Novaković. Ta sredstva od koncesionih naknada, kako je objasnila, mogle su koristiti nevladine rganizacije (NVO) i javne ustanove. Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, rekla je da bavljene budžetom i javnim finansijama ne treba biti oblast uskog kruga stručnih organizacija i institucija, već to mora biti nešto što se tiče svihi čime svi treba da se bave. „Naš cilj je bio da što veći broj organizacija civilnog društva, građana i medija naučimo kako time svi da se bavimo. U okviru grant šeme podržali smo devet organizacija, od kojih je jedna IPLS. Tih devet projekata se ovih dana i završava i sada se u javnosti mogu vidjeti konkretni rezultati svih projekata i aktivnosti“ navela je Đurnić. Ona je kazala da su se trudili da podrže organizacije da se bave javnim politikama i na centralnom i na lokalnom nivou. (kraj) jlb