Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Uvoðenje on-line sistema nadzora u oblasti igara na sreæu poboljšalo bi kontrolu i stvorilo bolje uslove za njihovo prireðivanje, ocijenio je direktor Uprave za igre na sreæu, Marko Æulafiæ. Prema njegovim rijeèina, on-line sistem nadzora takoðe bi smanjio sivu zonu u oblasti igara na sreæu. "Samo je novim zakonom moguæe uspostaviti on-line kontrolu prireðivaèa igara na sreæu, iz razloga što važeæim Zakonom nijesu obuhvaæeni svi segmenti igara na sreæu i pitanje ko i kako æe vršiti sertifikaciju opreme i softvera o taènosti podataka”, rekao je Æulafiæ agenciji Mina-business. Uspostavljanje sistema on-line nadzora predviðeno je Predlogom izmjena i dopuna Zakona i igrama na sreæu koji je u skupštinskoj proceduri. On-line sistem kontrole prireðivaèa igara na sreæu biæe povjeren Upravi za igre na sreæu. Æulafiæ je podsjetio da je donošenjem Uredbe o organizaciji i naèinu rada državne uprave utvrðeno da nadzor nad zakonitošæu i cjelishodnošæu Uprave za igre na sreæu obavlja Ministarstvo finansija, kao i da je Uprava organ u sastavu Ministarstva finansija. Shodno navedenom, kako je kazao, Ministarstvo finansija za Upravu sprovodi postupak javnih nabavki za on-line nadzor prireðivaèa igara na sreæu. Na pitanje koje su sada zakonske moguænosti Uprave za igru na sreæu kao regulatora da utièe na sveukupna dešavanja i tržište igara na sreæu, Æulafiæ je odgovorio da su vrlo male. “Nažalost, vrlo male. Sistem i politika igara na sreæu spadaju u nadležnost Ministarstva finansija, a kontrolu prireðivaèa igara na sreæu i nadzor nad sprovoðenjem ovog Zakona obavlja Uprava za inspekcijske poslove”, naveo je Æulafiæ. On smatra da treba definisati stvarni državni interes i, u tom okviru, uslove za prireðivanje igara na sreæu vodeæi raèuna o svim uèesnicima. “Osim toga, Zakon o igrama na sreæu treba usaglasiti i sa direktivama Evropske unije koje se direktno ili indirektno odnose na igre na sreæu, kako bi se ova industrija približila dominantnim evropskim standardima, kojima su imanentni zahtjevi za odgovornom igrom i minimiziranje negativnog uticaja igara na sreæu”, kazao je Æulafiæ. Prema njegovim rijeèima, problemi sa kojima se Uprava za igru na sreæu suoèavala u prethodnim godinama nastupili su zato što pojedina znaèajna pitanja nijesu Zakonom regulisana, dok su druga djelimièno regulisana ili potpuno prevaziðena u mnogim segmentima i ne prate kretanja u industriji igara na sreæu. “Jasna strategija razvoja kockanja mora da sadrži jasne ciljeve razvoja ove industrije, ciljeve javnog poretka i socijalne politike vezane za kockanje, mjere u okviru politike zaštite potrošaèa i omladine sporta, pranja novca kao i okvirne mjere borbe protiv bolesti zavisnosti od kockanja”, poruèio je Æulafiæ. On smatra da je Predlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreæu koji je Vlada povukla iz skupštinske procedure prošle godine imao dobra rješenja, koja nijesu prihvaæena. Ministarstvo finansija je nakon toga formiralo radnu grupu za izradu nacrta Zakona o igrama na sreæu. “Iako ne postoje uniformne norme i deklaracije u Evropi i svijetu, ipak postoji meðunarodna praksa i standardi, koje æe, sasvim izvjesno, zemlje koje razvijaju ovu industriju harmonizovati, pogotovo u dijelu internet prireðivanja igara na sreæu, uz procjenu je da je preko 70 odsto igara na sreæu putem interneta u sivoj ili nelegalnoj zoni”, naveo je Æulafiæ. On je podsjetio da predlozi Evropske komisije i drugih relevantnih meðunarodnih subjekata ukazuju na neophodnost detaljnijeg regulisanja ove oblasti. “Odgovorno prireðivanje bi znaèilo nove obaveze na strani države, ali i na strani prireðivaèa. Detaljnije, lica koja su zaposlena kod prireðivaèa bi morala da imaju odreðena znanja koja bi im pomogla da primijete problem sa kockanjem kod igraèa i da djeluju u skladu sa tim”, kazao je Æulafiæ. Takoðe, kako je dodao, prostori u kojima se prireðuju igre na sreæu æe morati da posjeduju postere i flajere sa upozorenjima o potencijalnim štetnim posljedicama igranja igara na sreæu, kao i brojeve telefona organizacija koje se bave problemom zavisnosti od kockanja. Zatim, Zakon bi, kako je naveo, morao da propisuje strožija i preciznija pravila vezana za internet klaðenje, posebno vezano za sigurnost igraèa kao i strožiju kontrolu igraèa. “Zakon bi mogao i da sadrži opciju (ili podzakonski akti) samoiskljuèenja, kao vid protiv patološkog kockanja. Samoiskljuèenje je opcija kojom igraè može zahtijevati da mu se ogranièi broj uplata, visina uplata ili da mu se potpuno zabrani da uèestvuje u igrama na sreæu”, objasnio je Æulafiæ. Prema njegovim rijeèima, tokom posljednjih godina zabilježena je ekspanzija igara na sreæu, uvoðenje novih vrsta igara, globalni kanali distribucije, davanjem visoko motivacionih dobitaka, poveæanjem broja lokacija za prireðivanje igara na sreæu poveæala se sve ukupna dostupnost igara. “Stoga je evidentan i porast prihoda od igara na sreæu, tako da æe ove godine prihod od igara na sreæu dostiæi cifru od osam do devet miliona EUR”, saopštio je Æulafiæ. Ostvareni prihod od koncesionih naknada za prireðivanje igara na sreæu u prvih devet mjeseci, kako je dodao, iznosi oko 6,13 miliona EUR, što je 55,8 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Od ukupnog prihoda od koncesija, na kladionice se odnosi 49 odsto, automate 23 odsto, terminale devet odsto, kazina 13 odsto, lutrije i internet kladionice po tri odsto, nagradne igre 0,4odsto i tombolu 0,2 odsto. Prema podacima Uprave za igre na sreæu na dan 24. oktobar kladionièke igre na sreæu se prireðuju u 498 objekata (kladionice) i na 108 terminala. Igre na sreæu na automatima se prireðuju u 130 klubova na oko 1,44 hiljade automata i 103 ruleta sa 663 uplatna mjesta. U Crnoj Gori èetiri privredna društva prireðuju igre u šest kazina, a tombola zatvorenog tipa se prireðuje u deset objekata. Pravo prireðivanja igara na sreæu putem interneta trenutno posjeduju tri preduzeæa. Od ukupnog broja objekata u kojima se prireðuju kladionièke igre na sreæu, samo je u Podgorici 190 kladionica, 23 terminala, 38 automat klubova (497 automata, 28 elektronskih ruleta sa 179 uplatnih mjesta). Javni interes u oblasti prireðivanja igara na sreæu, naroèito se, kako je kazao Æulafiæ, ogleda u obezbjeðivanju sredstava za zadovoljenje potreba u oblasti socijalno - humanitarnih djelatnosti, zaštiti mentalnog zdravlja, za programske aktivnosti omladine i druge namjene odreðene ovim zakonom. “Znaèajno je istaæi neophodnost usklaðivanja propisa u oblasti igara na sreæu sa socijalno-ekonomskim i drugim prilikama i otklanjanja negativnog dejstva igara na sreæu, izbjegavanja rizika od kriminala kao i zaštite od obmana uèesnika u igrama na sreæu. Znamo da temelji evropskog prava, obrazloženi u stavovima Briselskog bijelog papira, poèivaju na ciljevima javnog interesa i socijalnog momenta u ovoj oblasti”, rekao je Æulafiæ. Igre na sreæu, kako je dodao, treba tretirati kao osetljivu uslugu koja, iako su po nomenklaturi djelatnosti svrstana u djelatnost zabave i rekreacije, nosi odreðene rizike (patološko kockanje,problem zavisnosti) i zato igre na sreæu ne mogu biti tretirane kao ostale uslužne djelatnosti,veæ kao vrlo specifiène usluge koje treba dobro regulisati. Gotovo sedam miliona Evropljana se svakodnevno kocka na internetu, u nekim državama èlanicama EU stope zavisnosti dostižu dva odsto populacije. “Raèuna se da patoloških zavisnika ima od 0,5 do jedan odsto punoljetne populacije, a tri puta više potencijalnih zavisnika. Kod nas se preko 50 odsto punoljetne populacije zabavlja raznim izazovima igraèke industrije dok se aktivno kocka od 35 do 40 odsto punoljetne populacije”, naveo je Æulafiæ. Prema njegovim rijeèima, ne postoje neka egzaktna i nauèna istraživanja u tom pogledu, ali je više nego oèigledno da je sa ekspanzijom igranja poveæana i svijest o „adektivnoj“ prirodi igara na sreæu i o ozbiljnim posljedicama na finansijskom, psihološkom i socijalnom nivou u društvu. “Kompulzivno kockanje, kockanje maloljetnika i zaštita igraèa podložnih zavisnosti jesu ozbiljna pitanja. Zato svi akteri igara na sreæu (država, prireðivaèi i igraèi) treba da preuzmu svoj dio odgovornost i zajedno pronaðu najbolja rješenja u cilju otklanjanja negativnih posledica i rizika koje igre na sreæu potencijalno imaju”, zakljuèio je Æulafiæ. (kraj) bvm