Vašington, (MINA) - U Crnoj Gori je postignut napredak u odnosu na sluèajeve ratnih zloèina i politièkih ubistava, ali je tortura i zloupotreba ovlašæenja organa vlasti široko rasprostranjena. To se navodi u godišnjem izvještaju Organizacije za zaštitu ljudskih prava, Amnesti internešnel, u kojem se jedan broj vlada i naoružanih grupa optužuju za kršenje ljudskih prava i doprinos opštoj polarizaciji u svijetu. Kada je rijeè o situaciji u Srbiji, organizacija posebnu pažnju skreæe na neuspjeh vlade u Beogradu da uhapsi i Haškom tribunalu izruèi optužene za ratne zloèine na podruèju bivše Jugoslavije, što je rezultiralo prekidom pregovora sa Evropskom unijom. Amnesti kritikuje ukidanje ombudsmana na Kosovu i èinjenicu da sada ne postoji adekvatna nezavisna institucija koja štiti prava i slobode pojedinaca. “Evidentno je nekažnjavanje poèinilaca nasilja, baš kao i osoba koje su poèinile ratne zloèine nad kosovskim Srbima. Prisutna je i etnièka diskriminacija, a povratak izbjeglih i raseljenih je nizak”, kaže se u izvještaju. Proteklu godinu Amnesti opisuje kao godinu straha, a generalni sekretar organizacije, Irena Kan, kazala je da je na djelu erozija poštovanja ljudskih prava u sve opasnijem i podjelama optereæenom okruženju. «U 2006. su kratkovide politike i strahovlade kršile ljudska prava, pothranjivale rasizam, i ksenofobiju i diskriminaciju, sijuæi sjeme novih konflikata i nasilja», navela je ona, prenosi Glas Amerike. Amnesti posebno kritikuje amerièki rat protiv terorizma, ali se jedan broj vlada moænih svjetskih država optužuje za zloupotrebu straha u javnosti, u cilju usvajanja i primjene zakona kojima su uskraæivana ljudska prava i slobode. Kan je ocijenila da amerièka administracija svijet tretira kao veliko bojno polje u ratu protiv terora i da je u 2006. na vidjelo izašlo mnoštvo dokaza o nekažnjenom kidnapovanju, hapšenju, pritvaranju torturi i transferu osumnjièenih terorista u tajne zatvore – uz sauèesništvo saveznika. U izvještaju se navode primjeri kršenja ljudskih prava na Bliskom istoku, ukljuèujuæi i Irak, a Kan tvdri da tamo snage bezbjednosti iniciraju nasilje, umjesto da ga zaustave. Prema njenim rijeèima, rat protiv terora, tekuæe nasilje i haos u Iraku reflektuju se i na druge krajeve svijeta - umanjili su amerièki kredibilitet u svijetu i limitirali napore boraca za ljudska prava. Kan je dodala da sudanska pokrajina Darfur ima posebno mjesto u izvještaju, ocjenjujuæi da se radi o “otvorenoj rani na svjetskoj savjesti”. “Amerièka vlada je jasno iskazivala potrebu da se zaštite civili u Darfuru, što mi pozdravljamo, ali ništa ne ukazuje na pad moralnog autoriteta Sjedinjenih Amerièkih Država, kao nemoguænost Vašingtona da ubijedi vladu u Kartumu da prihvati dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija”, rekla je Kan. Amnesti dodaje da meðunarodna zajednica nije uèinila dovoljno da sprijeèi prošlogodišnju ekslaciju nasilja u Pojasu Gaze i u Libanu. U izvještaju se analizira situacija u 153 zemlje a kritikama su izložene jednako zemlje u razvoju i svjetske sile. Amnesti kritikuje vlasti zbog èinjenice da je na globalnom nivou došlo do manjeg respekte ljudskih prava i sloboda, ali pohvalno govori o djelovanju nevladinog, civilnog sektora. (kraj) tmi