Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Brisanjem granica i carina prema Evropskoj uniji i zemljama okruženja, kao i svih mjera zaštite domaæeg tržišta, crnogorski uvoz može se poveæati za 350 odsto, dok æe izvoz ostati na 15 odsto, što æe biti pogubno za domaæu poljoprivredu, upozoravaju iz Udruženja poljoprivrednih proizvoðaèa. Ukupna robna razmjena Crne Gore prošle godine vrijedjela je 1,9 milijardi EUR i bila je veæa 32,3 odsto, od èega je izvoz poveæan 7,15 odsto, a uvoz 44,2 odsto. Potpredsjednik Udruženja Dragoljub Neneziæ rekao je da je spoljnotrgovinski deficit uveæan 77,45 odsto iako su granice, carine i zaštitne mjere još aktuelne, zbog èega on oèekuje da æe se nakon potpunog otvaranja uvoz biti poveæan i za 350 odsto. "Poljoprivredni proizvodi zauzimaju visoko mjesto u robnom deficitu Crne Gore. Problem, prije svega, leži u navici domaæih potrošaèa da kupuju proizvode koji su ranije postojali na našem tržištu, iako ih sada proizvodi i crnogorska agroindustrija, kao i potpuno otvorene granice za uvoz poljoprivrednih proizvoda, što ne postoji ni u jednoj državi na svijetu", kazao je Neneziæ za Republiku. Prema njegovim rijeèima, crnogorske mljekare dnevno preraðuju oko 70 hiljada litara miljeka, dok su dnevne bilansne potrebe države za tim prozvodima oko 140 hiljada litara. Kada se uraèuna sir, dobija se podatak da se oko 90 hiljada litara mlijeka dnevno uveze u Crnu Goru. "Kupujuæi proizvod koji ne dolazi iz Crne Gore, svoj novac šaljemo u drugu državu, zapošljavamo dijete tuðeg farmera, dajemo penziju njihovom penzioneru, platu nastavniku i policajcu. Mora se mnogo više gledati na taj, takozvani, ekonomski patriotizam, okrenuti se sebi", ocijenio je Neneziæ. On je dodao da to ne znaèi da treba kupovati gori proizvod, ali ako podaci govore u prilog tezi da je crnogorski poljoprivredni proizvod najkvalitetniji u regionu, trebalo bi da se sve institucije u Crnoj Gori okrenu promociji kavliteta i zdravstvano-bezbjednog poljoprivrednog proizvoda. To podrazumijeva znatno veæe uèešæe države kroz budžet i zaštitu domaæe proizvodnje, što ne treba tumaèiti kao zaštitu nesposobnih proizvoðaèa, "veæ jednostavno ne može se ni jedna grana naše agroindustrije, koja postoji deset do 15 godina, mjeriti s nekom mlijeènom ili mesnom industrijom u EU, koje traju 50 do 70 godina". "Crnogorska mlijeèna i mesna industrija trebalo, prije svega, kroz osvajanje domaæeg tržišta da utièe na substituciju uvoza. Tek nakon toga trebalo bi misliti o osvajanju drugih tržišta", napominju u Udruženju poljoprivrednih proizvoðaèa. (kraj) kmh