Pljevlja, (MINA–BUSINESS) – Od odloženog neupotrijebljenog uglja, laporca, strugotine i kamena Pljevlja bi mogla dobiti 30 hiljada hektara plodne zemlje, smatra inženjer pejzažne arhitekture u pljevaljskom Rudniku uglja Svetlana Popèetoviæ. Kubik »zamjene« za prirodno zemljište, kako je kazala, proizvodio bi se za dva EUR, a èitav posao vrijedio bi 300 miliona. Popèetoviæ je za patent pod nazivom Zamjena za plodno zemljište na Meðunarodnom festivalu inovacija, znanja i stvaralaštva »Tesla fest«, koji je sredinom oktobra održan u Novom Sadu, nagraðena srebrnom plaketom. Rednièka odlagališta u pljevaljskom Rudniku trebalo bi da bude rekultivisana sa milion kubnih metara plodne zemlje. Popèetoviæ je kazala da je razmišljala o drugom naèinu rekultivacije, jer nigdje u prirodi ne postoji toliki višak zemljišta. »Ugalj, laporac, odložena strugotina i otpad iz kamenoloma sadrže sve što je potrebno zemljištu, izuzev sunèeve energije, koja se dobija korjenom biljaka«, objasnila je ona. Zemljište bi na taj naèin, kako tvrdi, moglo da stoji presovano u briketama i dugo èeka kupca. Popèetoviæ je kazala da je u praksi primjetila da na odlagalištima jalovine sa veæom kolièinom lošeg uglja biljke bolje rastu. »Laporac je bazan, a strugotina kisjela i ima organsku materiju koja mu nedostaje. Ostatak iz kamenoloma daje strukturu zemljišta«, kazala je ona. Na takvom zemljištu Popèetoviæ je zasadaila muštakle koje su cvjetale svih 12 mjeseci u godini. Srpska Privredna komora i Ministarstvo ekologije ponudili su joj bespovratno novac za dodatna istraživanja svog patenta. Za njega su zainteresovani i predstavnici borskih, bosanskih i austrijskih rudnika, kao i privrednici iz Izraela i Saudijske Arabije. Patent je zaštiæen na meðunarodnom nivou, a pravo prvenstva njegovog korišæenja ima pljevaljski Rudnik uglja. (kraj) mjl/nar/anf