Podgorica, (MINA) - Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Miodrag Ilièkoviæ izjavio je u intervjuu agenciji MINA da neæe glasati za ostavku predsjednice parlamenta Vesne Peroviš. ”Smatram da je predsjednica parlamenta korektno obavljala svoj posao. Osim toga, ona nije prekršila koalicioni sporazum, niti je uèinila bila što, zbog èega bih joj glasao nepovjerenje”, smatra Ilièkoviæ. On navodi da je nepravedno uporeðivati ostavku premijera Vujanoviæa sa ostavkom Vesne Peroviæ. “Isitina je da je u sporazumu izmeðu Liberalnog saveza (LSCG) i Demokratske partije socijalista (DPS) o podršci manjinskoj vladi jedan od uslova i izbor Vesne Peroviæ za predsjednicu parlamenta. Jedina stvar koja povezuje ta dva imena je ovaj sporazum, a sve ostalo je potpuno odvojeno”, objašnjava Ilièkoviæ. Po njegovim rijeèima, ostavka premijera je potpuno logièna i do nje je moralo doæi, pošto je Vujanoviæ prekršio koalicioni sporazum. “Premijer nije, potpisujuæi taj sporazum, konsultovao ni Vladu, ni šefa diplomatije, ni koalicione partnere... Prema tome, ove dvije ostavke, se ne mogu dovesti na istu ravnu”, yakljuèio je Ilièkoviæ. Zašto je premijeru Vujanoviæu trebalo 16 dana da vrati mandat Zato što se to prvi put desilo u Crnoj Gori. Jako je dobro što se konaèno i kod nas desilo da padne vlada koja je prekršila sporazum, odnosno nije ostvarila cilj koji je obeæala biraèima, zacrtala i dogovorila. I u tome vidim znaèajan pomak na politièkoj sceni Crnoj Gori. Konaèno, jedan broj ministara u Vladi je odgovoran zato što su istina, nakon potpisivanja Sporazuma, glasali za njega. To jeste kršenje koalicionih principa. Da li bi SDP prihvatio da Vujanoviæ ponovo bude premijer Kad govorimo o novoj vladi, kao o našem eventualnom ponovnom okupljanju, treba da odredimo njen cilj, principe i naèin rada.. Od toga æe u prvom redu zavisiti da li je moguæe da ove tri stranke formiraju vladu. Dakle, najprije joj treba odrediti zadatke, o onda tražiti igraèe za tu vrstu igre. Koliko je realno oèekivati da nova vlada bude uspješna Da bi se formirala nova vlada, da bi došli do zdravog društva, moramo vlast sve više spuštati u institucije sistema, primijeniti institucionalni naèin poimanja politike, voðenja vlasti i partnera. Kod nas institucije sistema postoje de facto, one su na neki naèin van politièke igre, a odluke se donose na nekoj drugoj strani. Osnovni problem Crne Gore u posljednjih 12 godina je naèin vladanja, poimanje vlasti, politike i partnera u politici. U politièkoj peraksi postojala su samo dva metoda. Vaninstitucionalni i revolucionarni, koji je više upražnjavala Koalicija za Jugoslaviju, prvenstveno SNP. To je politika ulice, plemenskih skupština, donošenja odluka van institucija sistema, na skalama skupštine i oko nekih logorskih vatri. Parlament služi samo da se odluke plemenskih skupština daju na znanju crnogorskoj javnosti. Drugi naèin voðenja politike bio je putem partijskog monopola, koji pritiska državne organe. Da li DPS može da provede reforme To æe zavisiti od njihove sposobnosti da poštuju institucije države. U prvom planu je problem odbrane monopola. Monopoli se teško prepuštaju. DPS u posljednje vrijeme èesto popuštao pod pritiskom koalicionog partnera i meðunarodne zajednice. Djelimiènom promjenom svijesti u sopstvenim redovima, oni su napravili odreðene spomake u tom smislu. Ali, pokazalo se da to još nije dovoljno kako bi crnogorsko društvo krenulo onako krupnijim koracima naprijed. Velika je razlika izmeæu 90-tih godina i današnje situacije. Ali bezdan u koji smo pali toliko je dubok da èesto deklarativna zalaganja, a vrlo mlaka faktièka, èesto iznuðena èinjenja, nijesu dovoljna da nas izvuku iz ekonomskog, društvenog i svakog drugog propadanja. Borba protiv sive ekonomije, koju je septembra prošle godine poèeo potpredsjednik Vlade iz redova SDP-a Žarko Rakèeviæ, završila je tako što su cigarete još na ulicama, a akcize plaæa samo Duvanski kombinat Smatram da je poslednja vlada, bez obzira na posljedice koje je izazvalo potpisivanje sporazuma, bila bolja od prethodne. Zadovoljni smo uèinkom naših èlanova u vladi, ali to nije dovoljno da se stvari pokrenu. Rakèeviæ je inicirao 11 reformskih zakona. Nikad u kraæem periodu veæi broj zakona koji su usaglašeni sa zakonodavstvom Evropske unije nije donijela nijedna vlada. Moramo biti svjesni u kojem ambijentu se rade ti poslovi. Da li èitav državni aparat uèestvuje, ili na neki naèin ne reaguje i praktièno onemoguæava efikasan rad. Ali, uèinak programa borbe protiv sive ekonomije je što je u budžet inkasirano 57 miliona maraka i prihodi poveæani za treæinu. Smatram, meðutim, da nije nije bilo timskog rada i veæe podrške. Da li su opravdani zahtjevi da DPS ima manje od polovine mionistara u Vladi Zahtjevi LS su èesto kritikovani kao nerazumni. Nije moje da ocjenjujem da li su bili umjereni ili nisu. To je stvar onih koji traže ili se pogaðaju. Ali hoæu da vjerujem da su mnogi od njih traženi sa namjerom da se organièe monopoli i da se preuzmu mehanizmi kontrole. U zdravu poziciju bi nas dovelo da oni koji èine vlast imaju kontrolne mehanizme jednih prema drugima. Da li su ti kontrolni mehanizmi preuzimanje vitalnih resora, ili pozicija kontrole manjinske vlade iz parlamenta, kao što je radio LS, stvar je izbora. Ali, više nikada se ne bi smjelo desiti, bez obzira ko je na vlasti, da jedan èovjek odluèuje u ime parlamenta, vlade i graðana koji su ga izabrali. Nikada ne smiju vitalni problemi države biti predmet dogovora dvije partije, kao što imali 92. godine i sada. Da li su Crna Gora i Srbija pod protektoratom Evropske unije Da. Ali to ne znaèi da sada treba da dignemo ruke i da se predamo. U kavezu, u koji smo stavljeni sa ovim Sporazom, moramo pokušati da naðemo neki svoj prostor, u okviru kojeg æemo pokušati da poboljšamo svoju situaciju. To je prirodno, to je naša obaveza. S tim što nam je manevarski prostor sa ovim sporazumom jako sužen. Zašto se zalažete za delegiranje, a ne neposredan izbor poslanika u parlament zajednièke države Ovako postavljeno jedno savezno vijeæe, za koje se ne zna ni kako se zove, je klasièni unitarni element. Ako se još dozvoli da budu neposredno birani poslanici u to vijeæe, taj untarni element je potpuno betoniran. Konstituenti te državne zajednice nijesu graðani, nego države èlanicE. Jugoslavija nije napravila Srbiju i Crnu Goru, nego su one konstituenti te Jugoslavije. Bilo bi prirodno bilo da se interesi veæine te državne zajednice reprekutuju i ostvaruju kroz rad tog vijeæa. Karater te državne zajednice u prvom redu æe zavisiti od naèina izbora poslanika u taj parlament. Predstavnici partija su, u prvom redu obavezni da zastupaju interese svoje stranke u tom parlamentu. Ukoliko poslanike delegira republièka skupština, odnosno država Crna Gora, onda su obavezni da zastupaju njene interese, bez obzira kojoj stranci pripadaju. U sporazumu još stoji da æe se prema Crnoj Gori i njenom uèešæu u institucijama nove državne zajednice primjenjivati princip pozitivne diskriminacije. Pozitivna disktriminacija se primjenjuje prema onima koji su ugroženi, koji su u opasnosti od nestajanja i brisanja. I upravo zbog toga smo preferirali nezavisnost i suverenitet, jer je praksa pokazala da se mali narodi mogu jedino suverenitetom zaštititi od nestajanja. I da im zato trebaju države. Umjesto toga, došli smo u situaciju da se prema nama primjenjuje i pozitivna diskriminacija. Kao graðaninu mi je apsolutno neshvatljivo i krajnje tragièno da se predstavnici u borbi za ovo pitanje bore u suštini, bez obzira da li oni se osjeæaju nacionalno Srbima, Crnogorcima ili bilo kako, da njihova država ima manje prava, pa samim tim da i oni imaju manje prava, nego što bi bilo prirodno. To je jedini primjer u svijetu, da ljudi nastoje da se manje pitaju. I to je tragedija Crne Gore. Nekad se pitam šta je ta Crna Gora loše uèinila, u prvom redu Crnogorcima, da je toliko ne podnose. Ona nikada nije bila neka kikiriki država. Imala je sjajnu istoriju, sjajne civilizacijske iskorake. Ne razumijem kako neko može da se bori da njegova država nestane, a da on ne postoji kao narod ili nacija i da on nema prava koja pripadaju èitavom civilizovanom svijetu. Zašto na lokalne izbore izlazite u koaliciji sa DPS-om Sporazum je izavao ogroman poremeæaj i stvorio ogromne probleme u pravljenju koalicije na opštinskim nivoima. Jednostavno, došlo je do razoèaranja naših ljudi u0 opštinskim odborima. Procijenili smo da bi trebalo da na iybore idemo sa DPS-om u opštinama u kojima postoji opasnost da pobijedi Koalicija za Jugoslaviju. U prvom redu mislim na Bijelo Polje, Nikšiæ, Kotor, i još neke gradove. U opštinama gdje ne postoji takva opasnost, nastupiæemo samostalno. Dakle, samostalno nastupamo u Baru, Rožajama, Plavu, Cetinju i u još nekoliko manjih opština. Jako nam je žao što i LS nije napravio isto takav potez. ne smijemo sada, zbog stvari koje su se desile, cijelu situaciju naèiniti još gorom. Postojalo je interesovanje, nekoliko opštinskih odbora LS da nastupe na izborima u koaliciji sa nama. Meðutim, zbog odluke centrale njihove partije, nijesmo bili u prilici da ostvarimo te koalicije. Plašimo se da æe snage suverenistièkog bloka biti prilièno rasute, s obzirom na koherentnost bloka na drugoj strani. (kraj) jrb/isf