Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pokušaji prevara u sistemu poreza na dodatu vrijednost (PDV) u Crnoj Gori posebno su izraženi u oblasti graðevinarstva, jer ta djelatnost pruža moguænost za izbjegavanje plaæanja poreza prevashodno zbog visokih ulaganja i komplikovanog obezbijeðivanja novca za finansiranje. Glavni poreski inspektor, Momir Milièkoviæ, kazao je da je jedan od razloga što pokušaja PDV prevara ima u graðevinarstvu i taj što se u izgradnju ukljuèuje veæi broj subjekata, meðu kojima su kompanije i pojedinci, odnosno investitori, suinvestitori, finansijeri, izvoðaèi i podizvoðaèi. „Momenat isporuke proizvoda i plaæanje naknade se ne poklapaju, a postoje i složeni obligacioni odnosi, avansna kao i plaæanja kompenzacijama, konaèni obraèuni i niz pitanja koja su od znaèaja za utvrðivanje poreske osnovice i momenta nastanka poreske obaveze“, rekao je Milièkoviæ agenciji Mina-business. On je podsjetio da je u Podgorici sredinom aprila održan seminar u organizaciji Evropske komisije (EK) na temu PDV prevara, na kojem su eksperti za tu oblast iz Belgije i Danske prenijeli iskustva crnogorskim kolegama iz njihove dugogodišnje prakse u borbi protiv te pojave. Milièkoviæ je naveo da je graðevinarstvo prepoznato kao djelatnost koja pruža moguænosti za izbjegavanje plaæanja poreza iz razloga što se obavljaju plaæanja u visokim iznosima, pa postoji moguænost uvoðenja fiktivnog kupca i izdavanje fiktivnog raèuna po kojem se može ostvariti pravo na povraæaj PDV-a, a da to lice ubrzo nestane iz pravnog prometa. „To znaèi da poreski organ uvijek mora biti oprezan u odnosu na zahtjeve za povraæaj i status obveznika koji zahtijeva povraæaj“, objasnio je Milièkoviæ. Prema njegovim rijeèima, važno je i praæenje nabavki i utroška materijala za izgradnju, što podrazumijeva da uvijek treba provjeriti da li dolazi do „naduvavanja“ troškova gradnje, odnosno da li su realno iskazane nabavke, proizvodnja i zalihe. „Treæe znaèajno pitanje je angažovanje radne snage. Za graðevinarstvo je karakteristièna velika fluktuacija radne snage, radnici se angažuju u vrijeme kada kompanija ima posla. Veliki broj radnika se angažuje za pojedine faze izgradnje, postoji moguænost takozvanih isplata zarada „na crno“, a da se ne obraèunavaju porezi na zarade, što èesto predstavlja znatno veæi iznos neobraèunatih i neuplaæenih poreskih obaveza nego kada je i pitanju samo plaæanje PDV-a u graðevinarstvu”, rekao je Milièkoviæ. Milièkoviæ smatra da najveæi problem, kada je u pitanju naplata dažbina u graðevinarstvu, predstavlja oporezivanje kompanija koje se javljaju kao prodavci stambenih i poslovnih prostora na tržištu nepokretnosti, posebno kada su u pitanju razne vrste ugovora o zajednièkoj izgradnji. “Mjerama inspekcijske kontrole došlo se do znaèajnog utvrðivanja novih poreskih obaveza i naplate prihoda u graðevinskoj djelatnosti kako kod pojedinaca tako i kod firmi”, kazao je Milièkoviæ. Strane firme su, kako je naveo, takoðe znaèajno prisutne kako u izgradnji kapitalnih objekata tako i prilikom izgradnje objekata za tržište, pa na meðunarodnom tenderu èesto strana kompanija i dobije posao izgradnje nekog objekta. Milièkoviæ je dodao da se meðutim problemi javljaju u tome što ta kompanija rezident, koristi radnu snagu svoje matiène kompanije koja i isplaæuje zarade. “Sa stanovišta naših propisa ta lica ostvaruju dohodak u Crnoj Gori i porez pripada budžetu države, a strane kompanije u tom dijelu èesto pravilno ne utvrðuju mjesto nastanka poreske obaveze, te porez na zarade uplate matiènoj zemlji”, precizirao je Milièkoviæ. On je dodao da su poseban problem kompanije koje ne obave registraciju, a posluju u Crnoj Gori. “Tu imamo problem što uvoz materijala obavi investitor, a taj materijal ugraðuje strana firma koja nije registrovana u Crnoj Gori, te ista faktièki obavlja isporuku graðevinskih usluga. U tom dijelu se osnovni propusti javljaju kod evidentiranja utroška materijala”, saopštio je Milièkoviæ. Prema njegovim rijeèima, Poreska uprava (PU) u cilju eliminisanja tih problema, obilazi velika gradilišta i u tom dijelu se nedostaci blagovremeno otklanjaju uglavnom na samom poèetku izvoðenja radova. “Može se reæi da se na neki naèin više radi o pokušajima rada bez odobrenja nego o nekoj izraženoj anomaliji kada je u pitanju obraèunavanje i plaæanje PDV-a”, objasnio je Milièkoviæ. Milièkoviæ je kazao da su u dosadašnjoj praksi u PU ustanovljeni osnovni profili rizika kada je u pitanju obraèunavanje i plaæanje PDV-a koje èine neosnovani zahtjevi za povraæaj PDV-a, izbjegavanje opšte i PDV registracije ili pojave fiktivne registracije, nepodnošenje poreskih prijava, izbjegavanje plaæanja poreza u graðevinarstvu, poslovi uvoza i izvoza. S obzirom da je PDV specifièan u odnosu na ostale vrste poreza, svaki neosnovani povraæaj PDV-a zbog moguænosti postojanja prevare predstavlja osjetljivo pitanje za poreski organ bilo koje zemlje. “Naime, kod svakog drugog poreza neobraèunavanje istog može predstavljati u odreðenim sluèajevima i poresku utaju ako je u pitanju iznos koji prelazi hiljadu EUR, dok kod PDV-a netaèno obraèunavanje i druge zloupotrebe, ne samo da predstavljaju poresku utaju, nego se kroz neosnovani povraæaj nanosi i direktna šteta budžetu, to jest nezakonito prisvaja novac drugih poreskih obveznika”, rekao je Milièkoviæ. U cilju olakšavanja poslovanja poreskim obveznicima je omoguæeno da se uglavnom lako dobija PDV broj, èime se stièe pravo na iskazivanje i nabavki i prodaja. Za uredne obveznike tu nema ništa sporno, ali je, kako objašnjava Milièkoviæ, praksa pokazala da ima onih koji u tome vide moguænost da ostvare i neosnovani povraæaj, a da ne budu otkriveni u prekršaju ili da èak i krivièno odgovaraju. “Pokazalo se da se takvi pokušaji èesto izvode u velikom lancu prometa, pa se ukljuèuje veæi broj subjekata u obavljanje jedne poreske prevare, a što može ponekad poprimiti i oblik organizovanog kriminala. Obièno se velika poreska prevara sprovodi sa ciljem da se zbune državni organi, te se u lanac prometa ukljuèuje veliki broj uèesnika, tako da se iskonstruiše veliki broj èak i meðunarodnih transakcija”, naveo je Milièkoviæ. Prema njegovim rijeèima, evidentirana je i pojava izbjegavanja registracije ili pokušaja da se putem transakcija kroz povezane uèesnike doðe do neosnovanih prava na povraæaj PDV-a. “Registrovane su i pojave fiktivne registracije sa ciljem da se prikažu nabavke i porez plaæen na nabavke, a s druge strane se ne prikazuje oporezivi promet. Postoji svakako i niz pojava koje mogu biti sliène krupnim prevarama prema naèinu ispoljavanja, ali se ipak ne radi o gubitku prihoda koji znaèajnije može ugroziti sistem PDV-a u Crnoj Gori”, kazao je Milièkoviæ. On je dodao da se, kada je u pitanju sistem PDV-a u Crnoj Gori, PU uspješno bori sa raznim pokušajima prevara. “Za sada je bitno da još nijesu identifikovane krupne PDV prevare, a po pravilu svaki zahtjev za povraæaj PDV-a, osim kod izuzetno urednih poreskih obveznika, podliježe inspekcijskoj kontroli kako bi se utvrdila njegova osnovanost”, naveo je Milièkoviæ. Milièkoviæ je saopštio da PU kontinuirano izgraðuje sistem upravljanja rizikom koji omoguæava razvoj strategije za smanjenje razmjera poreskih prevara i izbjegavanje poreza. “Kada se prepozna negativni uticaj odreðene pojave, PU planira mjere za njeno eliminisanje, ili svoðenje na tolerantni nivo”, rekao je Milièkoviæ. On je dodao da se najèešæe mjere za suzbijanje negativnih pojava u oblasti obraèunavanje i plaæanja PDV-a sprovode kroz postupak inspekcijskog nadzora, ali je znaèajno i uèešæe drugih službi PU. “Posebno je znaèajno preduzimanje adekvatnih mjera veæ prilikom “prvog koraka”, odnosno samog postupka opšte i PDV registracije poreskih obveznika, gdje se veæ odmah iz priložene dokumentacije i intervjua sa poreskim obveznikom mogu donijeti i odreðeni zakljuèci o eventualnim njegovim daljim poslovnim koracima a time i pravovremena procjena rizika o postojanju eventualne moguænosti za PDV prevare”, naveo je Milièkoviæ. Prema njegovim rijeèima, realni pokazatelji ukazuju na to, da je PU uspostavila dobar sistem analize rizika od prevara i izbjegavanja poreza pa se zato i bilježi kontinuirano smanjenje obima tih pojava. (kraj) jlb/dmv