Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada i Ministarstvo finansija glavni su vinovnici svega lošeg što trenutno postoji u finansijskom sistemu Crne Gore, ocijenio je profesor Fakulteta za poslovne studije na Univerzitetu Mediteran, Milenko Popoviæ. »Bojim se i da pomislim šta bi se moglo desiti ukoliko bi došlo do daljeg urušavanja autoriteta i samostalnosti crnogorske Centralne banke (CBCG). To što zbog eurizacije nema moguænosti za ponavljanje takozvane topèiderske monetarne politike i nije neka utjeha«, rekao je Popoviæ agenciji Mina-business. On smatra da nesporazumi, pa i èak otvoreni sukobi, izmeðu CBCG i Vlade, odnosno Ministarstva finansija, ne predstavljaju iznenaðenje, jer je svako ko je posljednjih godina pratio zbivanja mogao uoèiti znaèajne razlike u njihovom pristupu makroekonomskoj politici. CBCG, kao regulatorni organ, prema rijeèima Popoviæa, još ima veoma znaèajnu ulogu u crnogorskom bankarskom sistemu. »Gubitak rezervi do kojeg bi neminovno došlo je sitna stvar, ali zamislite deregulaciju crnogorskog bankarskog i finansijskog sistema«, kazao je Popoviæ. On je podsjetio da se još 2006, 2007. i donekle prošle godine, javila ozbiljna opasnost da bi pregrijana situacija mogla dovesti do privredne nestabilnosti, ukoliko se ne preduzmu odgovarajuæe mjere. Ta nestabilnosti bi se ogledala, prije svega, u visokoj stopi inflacije i pretjeranoj kreditnoj ekspanziji. Popoviæ je dodao da je pretjerna kreditna ekspanzija ocijenjena kao posebno ocijenjena jer, u uslovima skuèenog apsorpcionog kapaciteta privrede, neminovno vodi lošim plasmanima i nizu negativnosti koje iz toga proizilaze, a na šta su ukazivali domaæi i eksperti Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF). »Ta upozorenja u Vladi nijesu uzimali ozbiljno, a kada je na njih ponovo skretana pažnja, neki ministri su postali èak alergièni i na samu rijeè pregrijana«, rekao je Popoviæ. On je kazao da je Vlada, u skladu sa takvim razumijevanjem situacije i u namjeri da se u predizbornoj godini dodvori javnosti, posegla neprimjereno visokom poveænju zarada za zaposlene u javnom sektoru, od èitavih 30 odsto. Predstavnici Vlade, kako tvrdi Popoviæ, nijesu uvidjeli da je izrazit budžetski suficit koji se tada javio konjukturnog i kratkoroènog karaktera, a da je poveæanje zarada dugoroèno neodrživo. On smatra da je Vlada, odnosno Ministarstvo finansija, znatno doprinijelo daljem rastu potrošnje, što je za posljedicu imalo znatno veæu inflaciju od one koja bi bila da nije bilo tih mjera. »Da je toliko poveæanje zarada bilo neodrživo vidimo sada kada se vode polemike oko toga da li æe, kada i u kojoj meri biti smanjene plate u javnom sektoru. No, ništa zato«, kazao je Popoviæ. On tvrdi da je CBCG èinila znaèajne napore da parira opasnostima do kojih je došlo, ali da ti napori nijesu mogli biti realizovani s obzirom na drugaèiji stav Vlade, odnosno »interese domaæe oligarhije kojoj služi«. On je podsjetio da je CBCG preduzela èitav niz mjera, èiji je cilj bio sprjeèavanje pretjerane kreditne ekspanzije. »Što se mene tièe, smatram da su te mjere trebalo da budu još snažnije i blagovremenije. S druge strane, znajuæi èiji su i koliki interesi stajali iza stavova Vlade, pravi je podvig i ono što je postignuto«, ocijenio je Popoviæ. On je kazao da bi bilo pitanje kako bi izgledao domaæi bankarski sistem nakon svjetske ekonomske krize da su te mjere izostale. »Imajuæi u vidu sve to, èude tvrdnje predstavnika Ministarstva finansija da je CBCG kriva za probleme sa kojima se suoèavamo. Stvari stoje sasvim suprotno«, tvrdi Popoviæ. (kraj) nar/bvm