Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Atlasmont banka je prošlu godinu zakljuèila pozitivnim finansijskim rezultatom i visokim nivoom ostvarenja postavljenih godišnjih planova, saopštili su iz te kompanije. Glavni izvršni direktor Atlasmont banke, Mihailo Banjeviæ, kazao je da je ta finansijska kompanija, unaprjeðivanjem ponude bankarskih usluga i brzinom realizacije naloga klijenata, uspjela da u prošloj godini oèuva njihovo povjerenje, kao i stanje ukupnih depozita. »Depoziti su u decembru iznosili 121 milion EUR, koliki su bili u istom periodu 2008. godine«, rekao je Banjeviæ agenciji Mina-business. On smatra da su nepovoljna ekonomska kretanja u nacionalnoj ekonomiji, usljed svjetske ekonomske krize, uslovila organièenu likvidnost privrede i stanovništva, što je bankama otežalo proces naplate potraživanja u prošloj godini. Atlasmont banka, prema rijeèima Banjeviæa, nije imala ozbiljnih problema kod naplate potraživanja, s obzirom na to da je njena poslovna politika u godinama kreditne ekspanzije crnogorskog bankarskog sektora bila bazirana na opreznom poslovanju i konzervativnom pristupu u odobravanju kredita. On oèekuje da æe prva polovina ove godine biti pod uticajem recesionih procesa i relevantnih ogranièenja, uslovljenih krizom likvidnosti realnog sektora nastalih prelivanjem globalne krize. U banci procjenjuju da æe priliv stranih investicija i pristup finansijskim tržištima u inostranstvu i ove godine biti ogranièen, što æe znaèajno usporiti oporavak privrede. »Stoga je i u ovoj godini realno oèekivati naglašenu tražnju za kreditima realnog sektora, zbog slabije likvidnosti privrede, kao i otežanu naplatu potraživanja«, naveo je Banjeviæ. Atlasmont banka æe, kako je kazao, i ove godine aktivno podržavati razvojno-održive projekte, prije svega malih i srednjih preduzeæa, vodeæi raèuna o održavanju ravnoteže izmeðu obima aktivnosti i nivoa pokriæa oèekivanih rizika. Banjeviæ je podsjetio da je, u uslovima recesije i finansijske krize, bankarska industrija i u razvijenim ekonomijama izložena velikim pritiscima za odobravanje kredita pod »mekšim« uslovima. On oèekuje da æe i ove godine postojati naglašena potreba za klijentima, u cilju održavanja likvidnosti realnog sektora. »Evidentno je da na tržištu neæe biti toliko i tako jeftinog novca, što je jedan od glavnih razloga visokog nivoa aktivnih i pasivnih kamatnih stopa« rekao je Banjeviæ, i dodao da na visoke aktivne kamatne stope utièe i ukalkulisani nivo rizika plasmana, usljed niske ili ogranièene likvidnosti realnog sektora i stroge zakonske regulative. On smatra da æe za odreðivanje visine aktivnih kamatnih stopa znaèajna biti uloga regulatora u vezi sa prilagoðavanjem zakonske i podzakonske regulative nastalom ekonomskom ambijentu, u uslovima finansijske krize. Banjeviæ je podsjetio da je Bazelski komitet za nadzor banaka sredinom decembra predložio duži prelazni period za prilagoðavanje novim Bazelskim propisima. Komitet je propisao i obaveze prema kojima æe banake zemalja EU do 2012. godine morati da izdvajaju veæe iznose rezervacija ili èak poveæaju kapital, kako bi se zaštitile od krize i nepredviðenih gubitaka. »Na tom fonu treba tražiti olakšice, posebno imajuæi u vidu visok nivo pondera bilansnih pozicija koje nose rizik i kalkulišu se prilikom obraèuna adekvatnosti kapitala«, kazao je Banjeviæ. On je naveo da bi bankama u ovoj godini trebalo omoguæiti da rezerve za kreditne gubitke izdvajaju na bazi pozitivnog iskustva u otplati kredita, koje imaju sa klijentima iz ranijeg perioda. To ne podrazumijeva uzimanje u obzir finansijskih informacija iz prošle godine, koje znaèajno pogoršavaju sliku o finansijskom stanju zajmoprimaoca. »Primjena tih pokazatelja u postupku klasifikacije aktive, iziskuje znatno veæe rezervacije«, rekao je Banjeviæ. On smatra i da bi Vladine garancije za realizaciju kvalitetnih razvojnih projekata malih i srednjih preduzeæa doprinijele smanjenju rizika u vezi sa otplatom dugova tih kompanija. (kraj) nar/bvm/mls