Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Stopa poreza na dohodaka graðana u Crnoj Gori biæe jedinstvena i naredne dvije godine iznosiæe 15 odsto, da bi do 2010. bila smanjena na devet, predložila je Vlada Nacrtom izmjena i dopuna zakona koji reguliše tu oblast. Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizièkih lica umjesto sadašnjih progresivnih poreskih stopa od 15, 19 i 23 odsto, koje se primjenjuju u zavisnosti od iznosa dohotka, predloženo je postepeno uvoðenje jedinstvene. Da bi ublažila manjak prihoda zbog ove poreske olakšice i stvorila prostor da drugim porezima, posebno onim na dodatu vrijednost, obezbijedi dodatne prihode, Vlada je spremna da ove i naredne godine dohodak graðana oporezuje jedinstvenom stopom od 15 odsto, u 2009. po 12, a tek 2010. od devet odsto. Cilj smanjenja poreskih obaveza na zarade zaposlenih je stvaranje povoljnijih uslova za privredni razvoj i podsticaj preduzetništva, navodi se u obrazloženju Nacrta. Uvoðenje proporcionalnog oporezivanja zarada zaposlenih trebalo bi da ima pozitivne efekte na zapošljavanje novih radnika, poèinjanje biznisa, poveæanje investicija, pojednostavljenje poreskog postupka kod obraèuna obaveza i veæu motivisanost poslodavaca da plate isplaæuju iskljuèivo u novcu, a ne putem raznih bonova ili potvrda. Nacrtom je smanjena postojeæa lista osloboðenja od poreza na dohodak graðana i predviðeno njegovo plaæanje na lièna primanja poput akademskog, pomorskog ili letaèkog dodatka. Za Vladu ta primanja imaju karakter dohotka, a ne socijalnog davanja, a predlog je uzeo u obzir i èinjenicu da je predloženo znaèajno smanjenje poreskih stopa i da æe ono uticati na poveæanje neto zarade zaposlenih, posebno onih koji su bolje plaæeni. To poveæanje æe, oèekuju u Vladi, posebno doæi do izražaja kod zaposlenih èije su zarade veæe od prosjeène u Crnoj Gori, koja je u aprilu iznosila 245 EUR. Takozvani standardni rashodi biæe poveæani sa 35 na 40 odsto ostvarenih prihoda i predloženo je da bi se ukupno poresko optereæenje približilo stopi od devet odsto. Biæe poveæan i neoporezivi iznos dohotka, sa 785 na 840 EUR godišnje, odnosno sa 65 na 70 EUR mjeseèno. Istovremeno, predloženo je i ukidanje olakšice za izdržavana lica, koje u praksi nije ni postojalo, jer je njegova primjena bila odložena do 1.januara, kako bi se što više proširila poreska osnovica i umanjio budžetski deficit. Vlada namjerava da sa 20 na 15 odsto smanji i porez na prihode od povremenih samostalnih djelatnosti, poput autorskih i dopunskih, kao i od imovine i imovinskih prava, takoðe sa ciljem da ukupno poresko optereæenje približi od stopi od devet odsto. Primjena ovog zakona smanjiæe prihode crnogorskog i budžeta opština, ali se procjenjuje da æe to biti nadoknaðeno uz oèekivani rast zaposlenosti i bruto društvenog proizvoda, kao i pozitivan trend naplate ostalih prihoda, posebno PDV-a. S obzirom na to da Vladin predlog poresku obavezu utvrðuje prema postojeæoj bruto zaradi, smanjenje stope neæe imati negativne efekte na prihode vanbudžetskih fondova. Za ublažavanje manjka u budžetima opština biæe preispitan odnos u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak graðana, kako bi im bilo obezbijeðeno veæe uèešæe. U Vladi su izraèunali da bi uz stopu od 15 odsto i neoporezivi dohadak od 70 EUR mjeseèna zaposleni sa bruto platom od 485 EUR primjenom izmjena zakona mjeseèno zaraðivao 15,5 EUR više nego sada. Ukoliko bi stopa iznosila 12 odsto razlika bi bila 28 EUR, a ona se poveæava što je bruto plata veæa. Tako bi neko sa bruto platom od 900 EUR mjeseèno, uz prvu stopu dobijao gotovo 49, a drugu 74 EUR više. Kada bude primijenjena stopa od devet odsto, zaposleni sa bruto platom od 485 EUR zaraðivaæe još 40, a onaj sa 900 EUR dodatnih 98,5 EUR. Porez na dohodak neæe se plaæati na naknade poveæanih troškova zaposlenih do iznosa utvrðenih Opštim kolektivnim ugovorom i to za regres za korišæenje godišnjeg odmora, topli obrok, dnevnice za službeno putovanje u zemlji i naknade za prevoz sopstvenim vozilom u službene svrhe do 25 odsto cijene litra benzina po preðenom kilometru. Neæe se plaæati ni na naknade troškova prevoza u javnom saobraæaju do iznosa cijene mjeseène pretplatne karte, odnosno stvarnih troškova ako ne postoji moguænost da se ona obezbijedi, ali najviše do 30 EUR, dnevnice za službena putovanja u inostranstvo do visine propisane za korisnike državnog budžeta, terenski dodatak do 100 EUR mjeseèno ako nije obezbijeðen smještaj i ishrana i nadoknade za odvojeni život od porodice do iste vrijednosti. Isto važi i za solidarnu pomoæ u sluèaju smrti zaposlenog, èlana njegove uže porodice i penzionisanog radnika do hiljadu i po EUR, u sluèaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i lijeèenje i otpremnine za penziju do hiljadu EUR. Poreza su osloboðene otpremnine zbog prekida radnog odnosa usled tehnološkog viška do najnižeg iznosa utvrðenog zakonom, stipendije i krediti uèenika i studenata do 200 EUR mjeseèno, naknade za ishranu koje sportistima amaterima isplaæuju sportski klubovi do 300 EUR, nadoknade za vrijeme nezaposlenosti isplaæene na teret vanbudžetskih fondova i jednokratne za štetu zbog posljedica nesreæe na radu prema odluci suda ili sudskom poravnanju. Osloboðenje važi i za socijalnu pomoæ koja se od sindikalne èlanarine isplati èlanovima sindikata i jubilarne nagrade za deset, 20, 30 i 40 godina rada ako ne iznose više od 100, 200, 300, odnosno 400 EUR. (kraj) anf/kmh