Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Neophodnost deregulacije tržišta rada, fleksibilniji Zakon o radu i preduzimanje mjera na suzbijanju sive ekonomije neke su od preporuka stranih investitora u cilju unaprijeđenja poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Investitori su u novom, devetom izdanju Bijele knjige, koja je ove sedmice predstavljena u Podgorici, ocijenili da bi Zakon o radu trebalo da bude fleksibilniji. „Naročito bi poslodavac trebalo da ima više fleksibilnosti prilikom raskida ugovora o radu, jer su važeći uslovi za raskid jako strogi i nijesu prilagođeni ekonomiji tržišta“, naveli su investitori. Oni su dodali da se od poslodavca traži da zaključi, po pravilu, ugovor o radu na neodređeno, koji je u praksi jako teško raskinuti, jer taj proces prati duga i komplikovana procedura koju dodatno komplikuje sudska praksa naklonjena zaposlenima. „Zato su poslodavci primorani da zadržavaju zaposlene, iako oni ne ispunjavaju svoje radne obaveze, što može negativno da utiče na poslovne rezultate kompanije, kao i na stopu nezaposlenosti u zemlji“, navodi se u Bijeloj knjizi. Investitori smatraju i da naknada za minuli rad treba da se izmijeni, jer ne bi trebalo obavezivati poslodavca da plaća naknade za minuli rad obavljen kod prethodnih poslodavaca. Bijela knjiga predstavlja rezultate upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori, na koji odgovaraju strani investitori, članovi SSICG-a, na osnovu ličnog iskustva i opažanja. Indeks za prošlu godinu iznosi 6,49 i pokazuje stabilnost u poređenju sa 2017. Indeks se mjeri na skali od jedan do deset, gdje jedan predstavlja najlošiju ocjenu. Investitori su kazali i da Zakon o javnim nabavkama ne promoviše dovoljno konkurentnost, posebno u oblasti osiguranja. „Kvalitet ponude se ne ocjenjuje adekvatno, a akcenat se stavlja na cijenu. Stoga zakon treba izmijeniti tako da se maksimalno promoviše kvalitet ponude“, rekli su investitori. Kada je u pitanju poreska revizija odnosno kontrola, investitori smatraju da se kompanije suočavaju sa problemima vezanim za dugotrajni proces revizije. „Pažnju treba usmjeriti na skraćenje trajanja revizije, a posebno kada se radi o rješavanju slučaja gdje poreski obveznik ulaže prigovore i žalbe koje su drugostepena tijela usvojila“, navodi se u dokumentu. Investitori su predložili i da se razvije strukturisaniji revizorski proces u Poreskoj upravi (PU), koji ne bi zavisio od stava pojedinih kontrolora. „Kompanijama bi značilo transparentno okruženje sa jasnim obavezama, ali i načinima odbrane kada osjećaju da su oštećene“, dodali su investitori. Investitori su podsjetili da je Uprava carina nadležna za provjeru, odnosno naplatu akciza koje se primjenjuju na prodaju goriva. Takođe je nadležna za provjeru količine i cijene goriva na koje se primjenjuje porez na dodatu vrijednost (PDV). Investitori smatraju da bi trebalo pojačati i urediti kontrole i provjere, kako bi država bila sigurna da neće biti izgubljenog prihoda. Oni su kazali i da je neophodna deregulacija tržišta rada. „Sve je teže naći kvalifikovanu i nekvalifikovanu radnu snagu, posebno u građevinskom sektoru. Važeći zakon je anahron i ne obezbjeđuje, niti promoviše fleksibilnost ili kulturu radnog učinka koji je potreban da bi se vodila jedna efikasna i konkurentna privreda“, navodi se u Bijeloj knjizi. Investitori predlažu da se hitno izmjene propisi kojima se reguliše zapošljavanje stranaca na pozicijama direktora u više od jedne kompanije. Investitori su ocijenili i da se propisi u Crnoj Gori često donose tako što se prekopiraju iz regiona ili Evropske unije (EU), bez odgovarajućeg prilagođavanja lokalnom okruženju. „Propisi kojima se reguliše područje rada vrlo su problematični i poslodavcu je veoma teško da raskine ugovor o radu. Sudovi štite zaposlene i uglavnom donose presude protiv poslodavaca u radnim sporovima svake vrste“, rekli su investitori. Konzistentna primjena zakona je, kako tvrde, takođe problematična. „Različit pristup u istoj situaciji je dosta čest, u zavisnosti od toga na koga se zakon primjenjuje. Selektivna primjena propisa čini pravno okruženje vrlo nepredvidivim i teškim za praćenje“, kazali su investitori. Kada su u pitanju zarade, investitori su ocijenili da bi bilo praktično da se po sektoru ili vrsti posla definiše minimalna kako bi se zaštitili zaposleni, ali uz mogućnost smanjenja na bezbjedan način, kada postoje zaposleni koji nemaju zavidan radni učinak. Investitori su kazali i da spriječavanje gubitaka budžetskih prihoda, kroz kanale sive ekonomije, nastavlja da bude u vrhu prioriteta rada Vlade. „Vlada je tokom prošle godine, preko nadležnih inspekcijskih organa, intenzivirala obračun sa neformalnom ekonomijom kroz rad naročito poreskih, tržišnih i carinskih inspektora“, zaključuje se u Bijeloj knjizi. (kraj) jlb/nar