Podgorica, (MINA-BUSINESS) - U Crnoj Gori, koja je bogata jezerskom i morskom ribom, potrošnja te namirnice je znatno ispod svjetskog prosjeka. Statistika bilježi da se u razvijenim zemljama godišnje potroši oko 14,5 kilograma po stanovniku, a u Crnoj Gori od 2,5 do èetiri kilograma, piše beogradski Danas. Na crnogorskoj trpezi dominantno mjesto zauzima riba iz Skadarskog jezera, u èijim vodama živi više vrsta kvalitetne ribe. Najpoznatije su šaran, ukljeva i pastrmka, koja se, osim u prirodnim staništima, uzgaja i u ribnjacima. Ima i morske ribe, ali je ona više zastupljena u ishrani primoraca. Kada je rijeè o uzgajivaèima konzumne pastrmke, u Crnoj Gori su najpoznatiji ribnjaci Plantaža, koji na površini od šest hiljada kvadratnih metara godišnje proizvedu i prodaju oko 100 tona ribe i riblje mlaði. Na podruèju Crne Gore registrovana su još 24 uzgajališta ribe, a ukupna proizvodnja u svim uzgajalištima iznosi oko 500 tona godišnje, što znaèi da Plantaže proizvedu petinu od ukupne kolièine. Na pitanje lista Danas da li ovoliki broj uzgajališta ugrožava plasman ribe iz njihovih ribnjaka, u Plantažama kažu da im ostali uzgajivaèi nijesu konkurencija. Oni navode da se njihov ribnjak nalazi u neposrednoj blizini izvora pitke vode Mareza, koja se odlikuje izvanrednim hemijskim i fizièkim svojstvima. Ako se tome doda i ekološki momenat, odnosno kontrolisana hrana za ribu, nabavljena od najpoznatijih evropskih proizvoðaèa, onda je sigurno da se tu uzgaja pastrmka vrhunskog kvaliteta. „U našem ribnjaku nastaje pravi domaæi proizvod, poèev od ikre do finalnog proizvoda - konzumne pastrmke. Drugi ribnjaci nemaju ovako dobre uslove i nije rijetkost da se riblja mlað i konzumna pastrmka uvozi, pa zatim prodaje kao domaæa. Treba takoðe naglasiti da osim ribe za krajnju potrošnju, tržištu isporuèujemo i pastrmku za poribljavanje rijeka i jezera, stimulišuæi tako uzgoj domaæe pastrmke“, kažu u Plantažama i dodaju da ne namjeravaju da poveæaju proizvodnju. Pastrmka iz Mareze namijenjena je iskljuèivo domaæem tržištu, gdje se dnevno proda oko 300 kilograma ribe po cijeni od 4,5 EUR po kilogramu. Ribnjaci na Marezi otvoreni su još 1961. godine i bili su u sastavu nekada velikog poljoprivrednog giganta, poznatog pod imenom Agrokombinat „13. jul“. Od svih nekadašnjih djelatnosti u veæinskom državnom vlasništvu ostale su samo Plantaže sa veæ brendiranom proizvodnjom vina i rakije, kao i ribnjaci na Marezi, koji su takoðe sinonim kvaliteta i uspješnosti u proizvodnji pastrmke. Za razliku od svježe pastrmke, koja je veæ decenijama prisutna na domaæem tržištu, konzervirana riba iz fabrike Ribarstvo u Rijeci Crnojeviæa ni približno nije zastupljena u ishrani crnogorskih potrošaèa, koji prednost daju svježoj i sušenoj ribi iz Skadarskog jezera. To, meðutim, nije nikakvo iznenaðenje imajuæi u vidu èinjenicu da je proizvodnja uvijek bila usmjerena ka izvozu. Od te prakse nije se odustalo ni poslije privatizacije fabrike, na šta ukazuje podatak da se èak 90 odsto konzervirane ribe plasira na strano tržište. U modernizaciju pogona uloženo je 1,4 miliona EUR i zahvaljujuæi tome proizvodnja, koja u ovom trenutku premašuje 20 hiljada konzervi godišnje, bilježi stalnu tendenciju rasta. Konzervira se svježa i sušena pastrmka, šaran, jegulja, a pošto je rijeè o veoma kvalitetnoj ribi konzerviranoj na najsavremeniji naèin, i cijena je adekvatna - konzerve ove ribe u maloprodaji kreæu se od dva do èetiri EUR. Izlov ribe na Skadarskom jezeru posebna je prièa s obzirom na to da se time bavi domicilno stanovništvo, a pošto je to veoma isplativ posao, ima mnogo problema kada je u pitanju kontrola lova i prodaje. Iako ribe u jezeru ima dovoljno, cijene su prilièno visoke. Tako na primjer ona kvalitetnija riba, poput šarana, zavisno od velièine i od toga u kojem je mjesecu ulovljena, košta od tri do šest EUR po kilogramu, dok se jegulja prodaje za deset do 12 EUR. Za sprjeèavanje krivolova nadležan je Nacionalni park Skadarsko jezero, dok pijaènu prodaju ribe treba da kontrolišu nadležne službe Ministarstva poljoprivrede. Meðutim, zbog velike razuðenosti obale i pripadnosti Skadarskog jezera trima opštinama - Podgorici, Baru i Cetinju - krivolov je èesta pojava. Zato niko s preciznošæu ne može da kaže koliko se ribe iz Skadarskog jezera dnevno ulovi, mada oni dobro upuæeni tvrde da se dnevno ulovi više stotina kilograma ribe. "Iz Ministarstva poljoprivrede, ni nakon višednevnog èekanja, nijesmo dobili odgovore na pitanja u vezi sa stanjem i eventualnim problemima sa kojima se uzgajivaèi ribe suoèavaju", navodi beogradski list. (kraj) bvm