Podgorica, (MINA) – Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji (EU) potvrda je kontinuiteta politike proširenja na zapadni Balkan i poruka da se posveæenost, naporan rad i mjerljivi rezultati isplate, poruèio je glavni pregovaraè Crne Gore sa Unijom, Aleksandar Andrija Pejoviæ. Uspjeh Hrvatske, koja je od danas zvanièno 28. èlanica EU, kako je ocijenio Pejoviæ, pokazuje da se cijela regija, polako ali sigurno, približava EU. “Pokazuje da EU nije mit, veæ stvarnost, na korak do nas. Da se velikom posveæenošæu, dobrom organizacijom i predanim radom mogu prevaziæi svi izazovi, ostvariti potrebne reforme, u društveni sistem inkorporirati potrebni standardi, a u svijest graðana vrijednosti koje preko 60 godina baštini ujedinjena Evropa”, rekao je Pejoviæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, svježe hrvatsko iskustvo svjedoèi da napredak u integracijskom procesu zavisi iskljuèivo od same države, da se dobar rezultat nagraðuje i da ne postoje preèice na evropskom putu. “Stoga je motiv više da nastavimo s kvalitetnim sprovoðenjem reformi u svim oblastima, prije svega u dijelu vladavine prava, a potom i kreiranju stabilnog i efikasnog tržišnog sistema i konkurentne privrede, kao pripreme za uspješno funkcionisanje na unutrašnjm tržištu EU“, kazao je Pejoviæ. Kako je rekao, pristupanje Hrvatske Uniji je pozitivno, kako za Crnu Goru, tako i za ostale države regije. “Prije svega, ono je potvrda kontinuiteta politike proširenja EU na zapadni Balkan. Takoðe, to je poruka da se posveæenost, naporan rad i mjerljivi rezultati isplate, i kao takva podsticaj je za sve zemlje regije da intenziviraju reformske procese u pravcu izgradnje boljeg društva i dostizanja veæeg kvaliteta života graðana“, naveo je Pejoviæ. On je poruèio da je za crnogorske graðane prednost sama èinjenica da u najbližem susjedstvu imaju èlanicu EU preko koje mogu da se upoznaju s pravima i obavezama koje donosi èlanstvo. “Graðani æe biti u prilici da kroz iskustvo iz susjedstva sagledaju na koji naèin funkcioniše primjena standarda, npr. u proizvodnji poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, kako na djelu funkcioniše EU politika u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, socijalnog osiguranja, kako se kompanije suoèavaju s izazovima konkurencije na unutrašnjem tržištu EU“, dodao je Pejoviæ. Kako je pojasnio, buduæi da hrvatski postaje zvanièni jezik EU, svi propisi i dokumenta Unije biæe dostupni na tom jeziku, tako da æe crnogorski graðani biti u prilici da se neposredno upoznaju s evropskim propisima i politikama u svim oblastima. Crna Gora je, podsjetio je Pejoviæ, iz Zagreba u više navrata dobila poruke podrške za uspješan nastavak pristupnog procesa. “Osim toga, hrvatsko znanje i iskustvo iz pregovaraèkog procesa je veoma dragocjeno za nas”. “Na tom polju smo razvili kvalitetne mehanizme saradnje i predstavnici hrvatskih institucija koji su bili ukljuèeni u pregovore veoma rado dijele svoju ekspertizu s kolegama iz crnogorskih institucija. Vjerujem da æe nam nauèene lekcije iz svježeg hrvatskog iskustva pomoæi da brže i lakše preðemo neke zahtjevne dionice evropskog puta”, rekao je on. Pejoviæ je, povodom Prevlake, rekao da je to pitanje dio bilateralne saradnje dvije države. Privremeni režim uspostavljen Protokolom o prelasku granice na Prevlaci iz 2002, dodao je, funkcioniše bez problema i obje strane su zadovoljne njegovom primjenom. “Dvije Vlade su prije dvije godine saglasile da otvore proces dogovora o trajnom rješenju ovog pitanja. U cilju definisanja najboljeg rješenja formirana je Komisija kojoj je povjereno ovo pitanje. Bilateralni razgovori na ovu temu æe se nastaviti i nakon ulaska Hrvatske u EU u pravcu postizanja najboljeg rješenja. Iz Hrvatske je više puta reèeno da ne treba oèekivati probleme, kao ni blokadu po ovom pitanju“, rekao je Pejoviæ. On je saopštio i da je u toku tehnièko usaglašavanje predloga ugovora izmeðu Vlada Crne Gore i Hrvatske o graniènim prelazima i predloga sporazuma o pograniènom saobraæaju. “Meðuresorska komisija dvije države je, na ekspertskom nivou usaglasila predloge dokumenata. Nakon potpisivanja sporazuma, državljani Crne Gore koji žive u pograniènom podruèju u opštinama Herceg Novi, Kotor i Tivat æe prelaziti granicu s pograniènom propusnicom koju izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske”, pojasnio je Pejoviæ. Kako je rekao, do potpisivanja sporazuma državljani Crne Gore æe u Hrvatsku ulaziti s važeæom biometrijskom ispravom (pasošem) i bez vize. (kraj) boj/žug